MILANOVIĆ JE POKVARIO PLANOVE PLENKOVIĆU: Stjerao ga je u kut te mu zavezao ruke u vezi s kadroviranjem po Vrhovnom sudu

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Sukob se nastavlja. Tako bi se mogla sažeti najnovija događanja oko Vrhovnog suda čije je vođenje nakon isteka mandata Đuri Sessi preuzeo njegov zamjenik sudac Marin Mrčela.

Kako za sada stvari stoje, i Mrčela se odlučio kandidirati za suca ovog najvišeg suda u zemlji, premda je ranije osporavao te svoje namjere te se, uostalom, nije ni javljao na pozive DSV-a na koje su se javljali ostali kandidati.

Istini za volju, na prvi poziv nije se javila ni profesorica Zlata Đurđević, koju je predsjednik Zoran Milanović nastojao pogurati za predsjednicu Vrhovnog suda ignorirajući pritom poruke premijera Andreja Plenkovića, HDZ-ovaca i njihovih koalicijskih partnera koji su i u sabornici odlučili Milanoviću demonstrirati svoju moć pa slijedom toga bez obzira na njegovo tvrdoglavo inzistiranje na Đurđević, ona u Saboru nije prošla.


Predsjednik, dakako, u svojem stilu bijes nije krio. Sve je vrijeme HDZ-ovce prozivao za rasulo u hrvatskom pravosuđu, naglašavajući stručnost svoje kandidatkinje, od koje je u konačnici ipak morao odustati. Međutim, izgleda da Milanović u skladu s najavama iz svoje predizborne kampanje od reforme pravosuđa preko Vrhovnog suda ne odustaje pa je ovoga puta u trećem pozivu odlučio nadigrati premijera Andreja Plenkovića.

Bez puno riječi, bez previše pompe i u dogovoru sa svojim savjetnikom Orsatom Miljenićem odlučio je poduprijeti kandidaturu Radovana Dobronića. Radi se o uglednom sucu s Trgovačkog suda koji je simpatije javnosti pokupio presudom protiv osam banaka zbog kredita koje su ih davale uz valutnu klauzulu u švicarskim francima. Sudac se, navodno, uz Milanovićev blagoslov prvi prijavio na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, a Milanović u njemu vidi idealnog kandidata s kojim je posve otvoreno izazvao Plenkovića koji je navodno sklon ideji da na čelu Vrhovnog suda ostane čovjek iz tog sustava, odnosno sudac Mrčela, s kojim su HDZ-ovci ustoličenje navodno već dogovorili.



Za Đurđević su HDZ-ovci pronašli argument kojim su osporavali njezinu kandidaturu. Uz to što nije poštovala proceduru, problematizirao se njezin stav o “Lex Perkoviću”, no argumenata za osporavanje kandidature Radovana Dobronića ipak nemaju pa je to za Plenkovića otegotna pozicija slijedom koje bi mogao biti primoran prihvatiti da njegov kandidat Mrčela ispada iz igre.

U igri pak zasigurno nije sudac Ivan Turudić, koji se također odlučio kandidirati za predsjednika Vrhovnog suda, nakon što nije izabran za prvog čovjeka Visokog kaznenog suda.

No, poznato je da su se predsjednik Milanović i ovaj poznati sudac javno sukobljavali pa je malo vjerojatno da bi on mogao biti njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda. Nagađa se da bi se o Dobroniću moglo raspravljati već za nekoliko tjedana na izvanrednoj sjednici Sabora, a oni koji poznaju ovog suca priznaju da je svjestan u što se upustio, ali i da je na napade i više nego spreman.

Očekivano je da će Milanović Dobronićevom kandidaturom pokupiti simpatije javnosti jer je malo sudaca poput njega koji su se usudili suprotstaviti moćnom bankarskom lobiju koji je kršio Zakon o zaštiti potrošača nezakonitim mijenjanjem visine kamatnih stopa u skladu sa svojim internim aktima o čemu oštećeni građani nisu bili dovoljno informirani. Banke kojima je Dobronić presudio u prvom stupnju na njegovu su se odluku žalile, međutim, početkom godine Ustavni sud odbacio je njihovu ustavnu tužbu.

I inače je Dobronić u javnom prostoru poznat kao kritičar banaka i njihova djelovanja. U pravosudnim krugovima ovaj se sudac opisuje kao vrhunski profesionalac, neovisan i odrješit stručnjak, koji nije ni pod čijim utjecajem, a uz to kolege kao njegovu prednost ističu to što je apolitičan. Bez obzira na apolitičnost, Dobroniću će za Vrhovni sud biti potrebno osigurati potporu 74 saborska zastupnika, što s obzirom na aktualne okolnosti u hrvatskoj političkoj areni neće biti nimalo lako.

Jasno je da će HDZ u vezi s njegovom kandidaturom slijediti naputke svojeg šefa Plenkovića, u taj rog puhat će i koalicijski partneri, a vjeruje se da će se stavovima vladajuće stranke pridružiti i Čačićeva reformistica Natalija Martinčević, ali i Silvano Hrelja. Problematično je, međutim, posljednjih dana u SDP-u i Domovinskom pokretu, koji vode svoje unutarstranačke konflikte pa je upitno kako će se njihovi zastupnici postaviti prema novom kandidatu za predsjednika Vrhovnog suda, a to otežava poziciju predsjedniku Milanoviću.

No, s druge strane, njegovi suradnici smatraju da bez obzira na probleme u oporbi, oko Dobronića ne bi trebalo biti spora jer se radi o sucu koji nije politički obojen pa bi samim time mogao računati na potporu konzervativnih zastupnika, što s Đurđević nije bio slučaj. O novom Milanovićevu kandidatu u HDZ-u se za sada službeno ne oglašavaju, ali ispod glasa priznaju da je predsjednik doista ovim potezom stjerao Plenkovića u kut i zavezao mu ruke u vezi s kadroviranjem po Vrhovnom sudu. Iako to premijeru ne sjeda najbolje, u vladajućoj stranci tvrde da dobar dio njihovih zastupnika ne bi imao ništa protiv Dobronića, no kao što je poznato, oni odluke ne donose samostalno, nego u skladu s onim što se u vodstvu stranke odluči.

Kako nadalje naglašavaju, Plenković će vjerojatno problematizirati to što se Milanović nije s njim konzultirao oko svojega kandidata. Međutim, u Milanovićevu timu poručuju da on to nije morao napraviti, a onda kada se htio konzultirati, Plenković nije bio otvoren za sastanke.

Inače je sudac Dobronić rođen u Čakovcu, a nakon završenog Pravnog fakulteta u Zagrebu prvi posao pronalazi u Zagrebačkoj banci u kojoj je godinama radio i to u službi za odnose s društveno-pravnim osobama. Nakon toga prelazi na Općinski sud gdje je obavljao stručnu praksu. U međuvremenu polaže pravosudni ispit nakon kojeg se vraća u Zagrebačku banku, ovoga puta kao voditelj Odjela pravnih poslova za devizno poslovanje, iz Zagrebačke banke sudac Dobronić karijeru nastavlja u Državnoj direkciji za robne rezerve, no tu se nije dugo zadržao.

Na Trgovački sud stigao je 1996. godine i od tada se odande nije micao. Gradio je uspješno svoju karijeru suprotstavljajući se moćnicima. Takav ga glas prati i zato što je svojedobno odbio HRT-ovu tužbu protiv Hrvatskog novinarskog društva zbog neovlaštenog prikazivanja jednog isječka u “Latinici”. Visoki trgovački sud poništio je Dobronićevu presudu usvojivši žalbu HRT-a, no očito je da se on nije dao pokolebati pa se može očekivati da se neće dati pokolebati ni sada kada pred saborske zastupnike izlazi s pomno razrađenim programom preko kojega bi Milanović trebao početi svoju pravosudnu reformu koju nije proveo kada je bio predsjednik Vlade.

Premda Milanović do sada nije pokazivao talent kada je kadroviranje u pitanju, s Dobronićem to definitivno nije slučaj. Na njemu predsjednik pokazuje svoju političku zrelost pa je sada na potezu premijer koji se nalazi u nezavidnoj poziciji jer bi prvi put u svojim mandatima mogao pristati na kompromisno rješenje, ali i na kandidata koji na neku poziciju stiže mimo njegove volje.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI