U spomen-parku Brezovica pokraj Siska danas se obilježava Dan antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja 1941., kada je osnovan Sisački partizanski odred.

Obilježavanju ove godine nazoče predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.

U povodu 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda, događaj je organizirala Vlada.

Predsjednika Milanovića pozdravili su ovacijama ‘Zoki. Zoki’.

“Istina je voda duboka i nikoga ne bi trebala uvrijediti, ali može zaboljeti, no u našoj istini nema bolnog, ona je lijepa. Krenimo od istine. 77 sisačkih komunista, ne činimo im uslugu ako ističemo da su bili Hrvati. Bobetko nije bio ovdje, bila su njegova braća. Bio je Mika Špiljak, Marijan Cvetković. Stalno isticati tko je bio Hrvat, a tko Židov, nema smisla. Oni to nisu radili. To su bili heroji, ali i grubi ljudi. Sve je to naša povijest. Ja nisam ovdje da bih ikome utjerao svoju istinu i dao zadatak. Ja sam tu da ukažem na neke stvari koje Hrvatsku stavljaju tamo gdje joj je mjesto. Nekad smo bili članica federacije, imamo svoj dan s razlogom, Dan antifašističke borbe. Ovo nije bio prvi odred u Europi, no tu je došlo do simbioze antifašističke borbe da bi zajedno sa srpskom braćom i sestrama podigli ustanak. Narodni ustanak se događao na Kordunu i Baniji”, rekao je Milanović.

“U Dalmaciji je organiziran komunistički otpor, članova NK Split. Njih su organizirali ljudi sa stranke, koji više ne znače ništa. To je Mirko Kovačević, španjolski borac… Bolje da je tako. Sva količina mržnje i bijesa koja se tada nagomilala danas je nezamisliva. Isticati da smo cijelo vrijeme bili pobjednici je lutrijski pogleda na život. Hrvatska nije bila samo na pobjedničkoj strani, bila je na strani rizika. Ići u Drugi svjetski rat kao Hrvat bio je čin nevjerojatne hrabrosti, Hrvati nisu bili proganjani kao Židovi i Srbi, u Jadovnom je ubijeno više od 10 tisuća Srba, Židova, da bi se logor zatvorio. Biti Hrvat, uživati relativan komfor naspram Židova i Srba i ustati na oružje, biti dalmatinski partizan, mnogi od naših didova, stričeva, ujaka, koji su bili patrioti, borci za slobodu, da im se dopusti da uče hrvatski jezik u Splitu, da profesore kao Ćiru Gamulina ne zatuku do smrti jer je govorio da je to talijanska okupacija. On ulicu nema, nije bio komunist, nije bio plemić. Istina ne bi trebala boljeti, Hrvatska može biti bolja, ovdje je cijeli državni vrh, sada ovaj dan sjaji, na povijest ćemo gledati različito, ima ljudi koji ovaj dan ne gledaju s odobravanjem. Dragi prijatelji, neću citirati ništa posebno, završit ću riječima Franje Tuđmana. Kada je umro Vlado Janjić Capo, dva dana nakon ubojstva dečki u Borovu selu, Tuđman je poslao telegram obitelji, napisao da je da njegov put put nacionalnog i ljudskog pošetnja, sjećamo se tog poštenja”, kazao je predsjednik.

Govor premijera Plenkovića

“Ovaj praznik uspostavljen je još 1991. na inicijativu predsjednika Tuđmana, od ove godine Vlada je nositelj organizacije obilježavanja, tako će biti i u budućnosti. Početkom 1941. godine u ljeto Hitlerova Njemačka ovladala je velikim dijelom Europe, u Hrvatskoj je u travnju 1941. uspostavljen kvislinški režim Ante Pavelića. Hrvatska je bila podijeljena na njemačku i talijansku okupacijsku zonu. Doneseni su rasni zakoni protiv Židova, Roma i Srba. Skupina od 70 boraca osnovala je prvi sisački partizanski otpor, među njima je bio i Janko Bobetko. Osim što je to bio prvi hrvatski partizanski odred, to je prva antifašistička borbena jedinica na prostoru Jugoslavije i ovom dijelom Europe”, kazao je premijer.

“ZAVNOH-om postavljeni su temelji hrvatske samobitnosti, kasnije je omogućilo da na prvim izborima bude potvrđena hrvatska neovisnost. ZAVNOH je poništio ugovore Kraljevine NDH s Italijom i vratio okupirane teritorije”, rekao je Plenković.

“Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora u Europi u odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je dala veliki doprinos porazu Hitlera. O tome svjedoči sudjelovanje Tuđmana koji je i sam bio pripadnik partizanskog pokreta. Prošle godine je bila 25. obljetnica pobjede u Oluji i Domovinskom ratu, tada sam uz veliki ponos rekao da žalimo i za žrtvama počinjenih s hrvatske strane, kojih je nažalost bio. Svaki takav čin je bolan s obitelji žrtava. Isto tako, neovisno o zaslugama partizana, vrijeme je da i ta vremena sagledamo u njihovoj složenosti, to se odnosi na bolna zbivanja kojima se antifašisti ne ponese, mislim na poratna masovna likvidacije duž križnog puta u Sloveniji i Hrvatskoj. Tu mislim na uspostavu totalitarnog Jugoslavenskog režima, mislim na poslijeratne čistke neistomišljenika, mislim na blaženog Alojzija Stepinca”, rekao je Plenković i tada su se mogli čuti zvižduci iz publike.

Govor Franje Habulina

Govor je i Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašista.

Pozdravio je odluku vlade da po prvi put organizira obilježavanje, te naglasio da je potrebno obilježavati sve antifašističke datume.

“Znam da se nerado čuje za ustašizaciju ili fašizaciju Hrvatske. I meni bi bilo draže ne govoriti o tome, ali predugo smo šutjeli o tome. Bilo je u ovih 30 godina pojedinaca koji su govorili i pisali, ali odjek je bio mali. U isto vrijeme se u medijima i knjigama slijevala bujica laži. Prekrajala se istina. Odgajali smo mlade u neznanju, ugrađivali im krive vjernosti. Tvrdim da zemlja sazdana na antifašizmu mora imati budućnost”, kazao je Habulin.

Na obilježavanju su svi živući bivši predsjednici, no nema Kolinde Grabar Kitarović.