Milanovićevu i Hreljinu uhljebicu Branku Valentić – ravnateljicu Hine, od smjene štiti Mostov potpredsjednik Vlade Ivan Kovačić!

Patrik Macek/PIXSELL

Hoće li vlada premijera Andreja Plenkovića i Ministarstvo kulture, odnosno ministrica Nina Obuljen Koržinek s pripadajućim Jasenom Mesićem, predsjednikom saborskog Odbora za medije, napokon progledati i početi se rješavati podobnih kadrova i političkih uhljeba još one Milanovićeve vlade, konkretno u Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji Hini, ili će im i za micanje tog četverogodišnjeg kukuriku taloga i mulja, trebati još vremena ili nalaz Državne revizije?

Hoće li nakon nalaza Državne revizije u HAVC-u, vlada premijera Andreja Plenkovića i Ministarstvo kulture, odnosno ministrica Nina Obuljen Koržinek s pripadajućim Jasenom Mesićem, predsjednikom saborskog Odbora za medije, napokon progledati i početi se rješavati podobnih kadrova i političkih uhljeba još one Milanovićeve vlade, konkretno u Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (Hina), ili će im i za micanje tog četverogodišnjeg kukuriku taloga i mulja, trebati još vremena ili nalaz Državne revizije?

Dakle, iako je Upravnom vijeću Hine, kojeg je 2012. imenovala vlada Zorana Milanovića nakon što je bez obrazloženja i nepoštujući saborsku proceduru smijenila dotadašnje, mandat istekao prije četiri mjeseca, a političkoj kukuriku uhljebici na mjestu ravnateljice, Branki Valentić, koncem prošle godine, još se ne nazire rješenje, a kukuriku uhljebi svakodnevno u nacionalnoj agenciji i dalje obavljaju poslove za svoje naredbodavce i istomišljenike.

Manje ljudi,novca kao i 2012.

Od 2013. godine, Hina, osim što je ukinula servis Media monitoringa, nije ponudila niti jedan novi, koji bi bio komercijalan. Novac iz državnog proračuna, temeljem Sporazuma o financiranju Hine s Vladom RH iz 2002., a po kojem se svake godine potpisuje Ugovor s Ministarstvom kulture, ostao je gotovo isti kao i 2012., kada je u Hini radilo 160 zaposlenih. To iznosi oko 16,5 milijuna kuna, odnosno samo pola milijuna kuna manje. S druge strane, vlastiti prihod je manji za oko dva milijuna kuna. To ne čudi kada nema novih proizvoda, a ni marketinga.

Ono što je Hina napravila i što stoji u izvješćima, da je tri puta mijenjala izgled web stranice (Hina nije portal!) i to joj ne bi trebalo biti prvenstveno, ima nova dva podportala – Zdravlje i Mladi i EU – koji se uglavnom pune vijestima iz primarne Hinine emisije, dakle ništa, ili samo ukras na toj web stranici.

Jako je pojačana foto redakcija FAH u kojoj je bez natječaja u stalni radni odnos ili kao honorarci zaposleno,  navodno, 8 novih fotografa i administratora. Inače, ta ustrojbena jedinica nikada nije zarađivala niti za pokrivanje plaća zaposlenih u njoj. No, Hina je mora imati, ali vodilo se računa o racionalnosti, za razliku od sada.

No, ono što najviše bode u oči u Hininoj emisiji u posljednje četiri godine, “poplava” je prenošenja iz drugih medija, što je Hininu emisiju pretvorilo u svojevrsnu emisiju drugih medija, a posebno nekih… To najbolje dočarava izjava Tihomira Ladišića, direktora N1 TV, koji je u rujnu prošle godine u intervjuu za “Telegram”, govoreći o postignućima svoje televizije, izjavio:   “Neki dan su me nazvali iz Hine i pitali – hoćemo li prenositi jednu pressicu? Zapravo ih je zanimalo ima li potrebe da na događaj šalju svog novinara”, prepričao je Ladišić ispod podnaslova – Zamjena za Hinu.

Neke javno dostupne činjenice iz životopisa sadašnjih članova Upravnog vijeća Hine kojima je mandat istekao 15. listopada. Predsjednik Josip Veber iz redova ekonomskih stručnjaka, član HNS-a, diplomirao u 47. godini života. Bio je blagajnik na šalteru HEP-a u Virovitici. Na tom mjestu u Hini je zamijenio Gordanu Simonović kada je otišla iz UV Hine u Vijeće za elektroničke medije. Bila je u Upravnom vijeću Hine oko godinu dana. Diplomirala je u četrdesetima godinama života. U trenutku izbora, a i poslije, imala je porezni dug od 430.000 kuna. To nije nikoga smetalo ni čudilo (podatak s liste poreznih dužnika).

Član iz redova informatičkih stručnjaka je iz Apisa, a iz pravnih Vlado Rajić. Na mjesto Gordane Simonović izabran je iz redova medijskih stručnjaka, Vladimir Lulić, tajnik HND-a.

Svi osim Lulića, koji je zamijenio Simonović, izabrani su u listopadu 2012. godine, i izabrali su sadašnju ravnateljicu koja je došla s mjesta glasnogovornice HSU-a i koja je također diplomirala u četrdesetima, a nije imala uvjete – pet godina iskustva na rukovodećim poslovima.

Štoviše, već su godinu dana u intenzivnom traženju političkih kontakata u kojima kao papagaji ponavljaju kako su oni spasili Hinu od propasti, kako Hina odlično posluje, kako imaju nove klijente, kako Hinina emisija nije nikada bila bolja i da, naravno, oni nemaju nikakve veze s kukuriku kadroviranjem, jer su u Hinu došli ili su u njoj postavljeni na rukovodeća mjesta zbog svog profesionalizma, a ne politike.

Izgleda da politička uhljebica, Branka Valentić, novog političkog zaštitnika traži, između ostalih, i u Mostu, jer je navodno pronašla rođačku vezu s Mostovim ministrom i potpredsjednikom Vlade, Ivanom Kovačićem. Navodno je rodbinska veza po prezimenu Mustapić, inače njenom djevojačkom prezimenu. Možda se i u toj rođačkoj vezi skriva činjenica da vlada Tihomira Oreškovića nije poduzela ama baš ništa da se pozabavi stanjem u Hini, a kako svjedočimo, ne žuri se ni aktualnoj.

Privatno krevetne veze

Priča o usponu Branke Juras transformirane u Branku Gabrielu Valentić vrlo je ilustrativna priča o usponu na hrvatski način. Naime, u podlozi njezine službene biografije, koja je priložena uz njezinu kandidaturu za ravnateljicu Hine, izostavljeni su zapravo svi bitni elementi koji su nju kvalificirali za tu dobro plaćenu poziciju. Naime, Valentićka, koja je Duškovo prezime nakon rastave zadržala, kako kaže iz čiste lijenosti, nije profesionalnom izvrsnošću dospjela na tu ravnateljsku poziciju. Ona je tamo dospjela isključivo zahvaljujući privatnim i krevetnim vezama koje su prethodile toj poziciji i s koje u doba vladavine HDZ-a (Domoljubne koalicije) i Mosta nije ni skinuta, a tako da će joj, čini se, mandat trajati i dalje zahvaljujući njezinim rodbinskim vezama s Mostovim potpredsjednikom Vlade – Omišaninom Ivanom Kovačićem.

Sadašnje vodstvo smanjilo vlastite prihode

A to stanje najbolje se vidi pomnim iščitavanjem jednogodišnjih Hininih izvješća o radu i poslovanju Upravnog vijeća Hine, koja su na svu sreću javno dostupna na stranicama Hrvatskog sabora, gdje još uvijek čekaju na raspravu i odlučivanje.

Iz tih je izvješća, suprotno hvali sadašnjega uhljebničkog vodstva, ipak razvidno, jer brojke su neumoljive, pogotovo ako se uspoređuju, da su od 2012. kada su postavljeni, vlastite prihode Hine uspjeli smanjiti za dva milijuna kuna, odnosno da su u 2015. iznosili oko 8 milijuna kuna i bili najmanji u povijesti Hine. To se lijepo dade iščitati iz tablice priložene svakom izvješću, a u kojoj su usporedni podaci o prihodima i rashodima iz Državnog proračuna za Hinu i o vlastito zarađenom novcu još od 2000. godine.

Za bolje razumijevanje što se u Hini događalo od dolaska kukuriku kadrova u Upravnom vijeću te zahvaljujući aktualnoj ravnateljici, najbolje govori podatak da su ekspresno u prvih šest mjeseci mandata podijelili 30 otkaza, te da su na razne načine pridonijeli da Hinu napusti još 15-ak njima nepodobnih. Naravno, u međuvremenu su zaposlili brojne honorarce i to uglavnom u Zagrebu, gdje uopće nisu potrebni. Hvale se da je poslovanje Hine pozitivno, a kako i ne bi bilo kad im je Kukuriku Vlada, bez obzira na otkaze 30-orici, ostavila gotovo isti iznos koji je bio i prije 2012. kada je Hina zapošljavala oko 160 zaposlenika.

Branka Valentić skupu ravnateljsku fotelju ponajviše duguje svom bivšem suprugu Dušku Valentiću!

Kada je prošli saziv Sabora na mjesto ravnateljice Hine imenovao Branku Valentić s mandatom do siječnja 2017. godine nije to bilo veliko iznenađenje upućenima u zakulisnu političku trgovinu. Valentićka je na tu visoku poziciju izabrana nakon što je nekoliko godina provela na poziciji glasnogovornice Hrvatske stranke umirovljenika gdje je uživala iznimnu bliskost sa šefom HSU-a Silvanom Hreljom. Kako u Hrvatskoj na dobro plaćene sinekure o trošku poreznih obveznika uvijek dolaze samo politički instalirani kadrovi i to po principu vječne političke trgovine, tako je nekako u tom trenutku i Hreljinim penzionerima dopalo kadroviranje, odnosno kao politički miraz pripala im je državna hrvatska izvještajna agencija. No, na toj poziciji Valentićka nije imala snažno lobiranje samo HSU-a. Naime, u trenutku izbora bila je još uvijek u službenom braku s poznatim glumcem Duškom Valentićem, kojeg je proslavila uloga Papundeka u seriji ‘Velo misto’. Sam čin ulaska u bračne vode u rujnu 2000. taj je vremešni glumac pomno isplanirao, odnosno ispolitizirao. Tako je za kumu isprosio Lynne Montgomery, suprugu bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Wiliama Montgomeryja s kojom se zbližio dok je glumio klauna njihovoj djeci u vrtu američkog veleposlanstva u Zagrebu. Naime, Duško je kao član Gavelle te kao prijatelj Rade Šerbedžije i član Šerbedžijinog slavnog brijunskog kruga, imao prigodu ući na mala vrata u svijet visokih diplomatskih krugova u hrvatskoj metropoli i te veze potom vješto koristiti u privatnom životu.

Zapošljavanje, reprezentacija, honorari i odvjetnici

Dakle i unatoč što su vlastite prihode uspjeli smanjiti za oko 2 milijuna, s otkazima tolikom broju ljudi jednostavno moraju biti u plusu. Dakle, taj plus nije odraz njihovih novih i boljih poslova i zarade, već čista matematička operacija dijeljenja proračunskog novca na broj zaposlenika. Umjesto tih ukupno 45-ero koji su u četiri godine što dobili otkaze, a što otišli iz Hine, zaposlili su, naravno, bez i jednog natječaja petero, šestero novih, te angažirali određeni broj honoraraca (nema javnog podatka – koliko njih).

Stoga ne čudi podatak iz Izvješća o znatnom porastu rashoda za honorare, ali i odvjetničke usluge koji za 2015. iznose 1,3 milijuna kuna. Pravi posao za Državnu reviziju koja bi sigurno došla do podatka koliko je angažirano honoraraca, koliki su im honorari, koliko za to napišu tekstova.

Posao za Državnu reviziju bio bi i utvrditi, zašto su troškovi reprezentacije sa 7000 porasli više od devet puta u 2015. (za 2016. još nema podataka), a za pretpostaviti je da imaju trend rasta. Državna revizija sigurno bi dala i odgovor na podatak iz Izvješća – zašto su unatoč smanjenju broja zaposlenika (125) troškovi osoblja, neto plaće i nadnice porasle za više od pola milijuna kuna, a ostali troškovi za dodatnih još pola milijuna?

Državna revizija sigurno bi utvrdila da je iz Hine od 2012. otišlo 45 zaposlenika, te da bi se slijedom toga rashodi za prosječnu bruto plaću trebali smanjivati barem za 4 milijuna kuna i zašto nisu…

Društveni kupleraj

Da se prije nekin 16 godina Branka Valentić nije susrela sa, sada već bivšim mužem, Duškom Valentićem, zasigurno nikada ne bi zasjela na poziciju ravnateljice Hine. Naime, bez Duška i njegovog vrhunskog poteza da ishodi kumstvo na njihovoj svadbi supruge bivšeg američkog veleposlanika, slučaj Branke Valentić zasigurno bi bio samo jedan od onih koji čine sivi hrvatski prosjek. Ona bi vjerojatno bila na burzi kao i svi oni koji se nisu u nekom trenutku uklopili u dominantni politički i društveni kupleraj. Ovako, ona s pozicije ravnateljice i sa svojom isfriziranom biografijom svisoka može poručivati svima da je preporodila i profesionalizirala Hinu. Hrvatska ima ne samo političku nego ravnateljsku scenu točno onakvu kakvu indolentni građani ove zemlje, koji svi skupa plaćaju taj kupleraj i njegove aktere i akterice, i zaslužuje. A da je danas moćna najbolje pokazuje to kako je nisu smijenili ni Orešković-Karamarko-Petrovljeva vlada, a ni ova Plenković-Petrovljeva, iako je više nego očito kako je bila – i ostala SDP-ov kadar.

Kome se ‘bildaju’ plaće?

Naime, na str 33. Financijskog izvješća za 2015. stoji da je brutto plaća po zaposleniku sa 140.167,18 kuna u 2014., u 2015. povećana na 145.217,06. Postavlja se pitanje na temelju čega, ako nije bilo odluke o povećavanju plaća, odnosno kome se raznim dodacima i nagradama bildaju plaće i na temelju kojih pravilnika? Hrvatsku javnost svakako zanimaju odgovori na pitanja o zapošljavanju bez javnih natječaja, te što bi uredništvo i Uprava Hine trebali učiniti da se vlastiti prihod Hine poveća ili vrati barem na razinu od 10-ak milijuna kuna koje je Hina ostvarivala u najtežim godinama recesije.

To bi trebala biti zadaća novog Upravnog vijeća i novog čelnika Hine koje valja pronaći na stvarnim, a ne fiktivnim javnim natječajima i koji će ispunjavati sve tražene uvjete. Nažalost, takva praksa prekinuta je 2012., kada je Kukuriku Vlada ignorirala uvjete propisane Zakonom o Hini pa je tako, primjerice, za stručnjaka iz redova ekonomista imenovala osobu (član HNS-a) koja je u životopisu napisala da je diplomirala ekonomiju u 48. godini života. Kada se ta osoba prijavila na natječaj, imala je i nekoliko godina više. Toliko o stručnosti. Osoba-stručnjak je Josip Veber iz Virovitice.

Druga stručnjakinja iz redova medija, također je diplomirala u 40-desetima, a u vrijeme imenovanja u Hrvatskom saboru, na ime poreza je državi dugovala 430.000 kuna. Bila je na Linićevom poreznom stupu srama, no kasnije je nakon odlaska iz UV Hine, još jednom s tim dugom prema državi, imenovana za članicu Vijeća za elektroničke medije – Gordana Simonović. To tadašnjoj saborskoj većini nije niti malo smetalo.

Stručnjak za informatiku, mlađahni 30-godišnjak Roman Jurić došao je iz Apisa, one institucije koja zbraja izborne rezultate i u koju je SDP, dok je obnašao vlast, zaposlio više od 100 svojih članova i kadrova. Stručnjak za pravne poslove je Vlado Rajić, dugogodišnji novinar Vjesnika – pratio je Centralni komitet SKH i nikada se u svojoj karijeri nije bavio pravom. On i Gordana Simonović izravna su akvizicija nekadašnje Milanovićeve glasnogovornice, Zrinke Bardić.

Dakle, takvima nije bilo nimalo upitno, nakon što su smijenili dotadašnju ravnateljicu i glavnog urednika, za novu ravnateljicu izabrati Branku Valentić koja je također diplomirala oko 45. godine života, bez potrebnog radnog iskustva na rukovodećim poslovima i koja je na to mjesto došla direktno s mjesta glasnogovornice HSU-a, Silvana Hrelje, koji je participirao u Vladi Kukuriku koalicije.

Ravnateljica Hine bila dopisnica srpske Politike!

U svom je životopisu prešutjela da je svojedobno bila dopisnica, doduše vrlo kratko, nekih srpskih medija. Njezine kolege tvrde da je bila dopisnica beogradske Politike iz Zagreba, što joj je sredila njezina vjenčana kuma Lynne Montgomery dok je suprug bio američki veleposlanik u Beogradu. Zašto je Valentićka prešutjela tu svoju epizodu?Beogradska Politika posebno se proslavila po rubrici ‘Odjeci i reagovanja’ u vrijeme zločinačke Miloševićeve politike, preko koje se huškalo na rat i pozivalo na istrebljenje Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i BiH

Kadroviranje A. Zlatar Violić

Cijelo kadroviranje vodila je tadašnja ministrica kulture, Andrea Zlatar Violić, koja je, kako smo u međuvremenu vidjeli, muljala s putnim nalozima zajedno sa svojim zamjenikom Berislavom Šipušem. I što se moglo drugo očekivati – kako su počeli, tako su i nastavili – bez poštivanja kriterija, dijeljenjem otkaza neistomišljenicima, zapošljavanjem bez javnog natječaja.

Još uvijek aktualna ravnateljica je prije nešto više od godinu dana, s predsjednikom Upravnog vijeća, spomenutim Veberom, stručnjakom za ekonomska pitanja,potpisala aneks ugovoru, tzv. „zlatni padobran“, prema kojem u Hini može ostati zaposlena i nakon što joj prestane mandat ravnateljice, naravno bez javnog natječaja – direktno. Za taj naum pitala je za stručno mišljenje ondašnjeg ministra rada i mirovinskog sustava, Miranda Mrsića, s kojim je, navodno, u prijateljskim odnosima i koji joj je za taj marifetluk dao „zeleno svjetlo“. Stoga ne čudi činjenica da je Hinino vodstvo četiri dana pred prošle parlamentarne izbore, zabranilo objaviti vijest o 10,6 milijuna kuna duga tvrtke supruge Miranda Mrsića, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje – HZZO-u.

Sve navedeno, a i mnogo toga o čemu se još šuška u kuloarima dovoljno je da ministrica Obuljen Koržinek i čitava Vlada dobro razmisle i počnu žurno djelovati, kako ih slučaj Hine ne bi sustigao kao i slučaj HAVC-a.

Inače, Hina je javni servis koji plaćaju svi porezni obveznici i treba izabrati ljude koji će  agenciju vratiti na pozicije javnog, objektivnog, brzog i vjerodostojnog servisa, koji ne smije doći pod utjecaj niti jedne političke, gospodarske ili neke druge skupine i u kojem neće biti političkih uhljeba.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI