O izazovima vezano uz državni proračun za 2023. godinu, koji će prvi put biti izražen u eurima pa će tako iznositi 25 milijardi eura u emisiji Hrvatskoga radija “A sada Vlada” govorio je ministar financija Marko Primorac.
Rekao je da je proračun specifičan po mnogim karakteristikama.
“Denominiran je u euru, prihodovna strana iznosi 24,9 milijardi eura, rashodovna strana je 26,7 milijardi eura. Deficit je dakle 1,8 milijardi eura. Donesen je u značajno izmijenjenom makroekonomskom okviru. Imali smo u načelu stabilnu makroekonomsku i fiskalnu situaciju, ostvarivali smo suficite. Ovaj smo puta suočeni s krizom koja je po svojoj prirodi drugačija od svega onoga s čime smo se susretali”, istaknuo je Primorac.
Govorio je o tome kako smo istodobno suočeni s inflatornim pritiscima, a proračun mora pomiriti dva kontradiktorna cilja.
“Znamo da je za obuzdavanje inflacije najučinkovitije rješenje povećanje kamatnih stopa. S druge strane povećanje kamatnih stopa neminovno rezultira smanjenjem gospodarskog rasta”, istaknuo je.
Dodao je da je monetarna politika najučinkovitija u borbi protiv inflacije.
“Međutim, fiskalna politika ako se vodi neodgovorno može podgrijati dodatnu inflaciju. Tu mislim na prekomjernu državnu potrošnju. Proračun je morao biti fino balansiran. Konačno, donesen je u izmjenjenim vanjskim geoekonomskim uvjetima. Dio stavki je usmjeren na izgradnju energetske infrastrukture, tu se planiraju sredstva za povećanje kapaciteta LNG-a, za poboljšanje obrambenih sposobnosti”, naglasio je ministar financija.
Osvrnuo se na to da proračun obuhvaća i dogovor sa sindikatima.
Projicirani rast BDP-a za iduću godinu je 0,7 posto, no postavlja se pitanje što će biti s inflacijom u 2023.?
Ministar financija je odgovorio kako će u nastavku ove godine i u prvom kvartalu iduće godine doći do značajnog usporavanja.
“Oko trećine svijeta moglo bi završiti u recesiji iduće godine. Što se tiče inflacije, smatramo da će doći do stabilizacije i određenog popuštanja inflatornih pritisaka, prije svega zbog globalnog okruženja, uspostave lanaca opskrbe. Kada govorimo o sirovinama i robama na svjetskim tržištima, također je došlo do značajne stabilizacije”, zaključio je Primorac.