Već se neko vrijeme, a svjetskoj razini, lome koplja oko spornog herbicida glifosata, koji se već dugi niz godina koristi kao sredstvo za suzbijanje korova. Europska Unija vodila je među sobom borbe hoće li ga zabraniti ili ne, zbog činjenice da postoje naznake kako je ova tvar kancerogena. Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma, koja je inače dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), uvrstila je glifosat na popis tvari koje su “vjerojatno kancerogene”, dok pak s druge strane Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA), Europska kemijska agencija i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) o tome nemaju isto mišljenje kao i WHO.
I u samim krugovima EU, puno se raspravljalo oko ove teme, a 2017.godine glifopsati su dobili zeleno svjetlo za korištenje narednih pet godina. Unatoč tome što je Europski parlament u netom prije toga usvojenoj rezoluciji pozvao na djelomičnu zabranu glifosata u nepoljoprivredne svrhe i postupni prestanak njegova korištenja do 2022. godine, u trenutku glasanja pojedine su države članice (Njemačka, Portugal, Rumunjska i Bugarska) promijenile svoje mišljenje i glasale u korist produljenja dozvole za glifosat, čime se zadovoljila kvalificirana većina. O glifosatu je puno govorio bivši zastupnik u EP Davor Škrlec, koji je ukazivao na njegovu štetnost.
Bulj ukazivao na štetnost, Vlada ga odbila
U Hrvatskoj o ovom štetnom herbicidu već dugo progovara saborski zastupnik Mosta NL Miro Bulj, koji je krajem rujna u saborsku proceduru uputio Prijedlog zakona o zabrani glifosata, u kojem je detaljno razradio zašto ova tvar, koja uništava sve pred sobom, nije dobra niti za poljoprivredu, a niti za ljudsko zdravlje.
Sredinom listopada, Mostov je zastupnik dobio i mišljenje Vlade, u kojem Vlada negativno ocjenjuje Buljev prijedlog zakona, pravdajućin se time kako se Hrvatska mora voditi za europskim standardima pošto smo punopravna članica, a Europi glifosati barem do 2022. ne smetaju te će ih nastaviti koristiti.
U mišljenju su istaknuli da se glifosat kao aktivna tvar herbicida ne nalazi na Popisu opasnih tvari i prioritetnih opasnih tvari, kao niti na popisu ostalih opasnih tvari Uredbe o standardu kakvoće vode.
U Americi niču tužbe, a u Hrvatskopj ministrica ne želi zabraniti ovaj pesticid
Nova ministrica poljoprivrede, koja je na ovo mjesto došla nakon smjene Tomislava Tolušića, protekle pak je nedjelje izjavila klako Hrvatska zasad neće zabraniti upotrebu glifosata, pojašnjavajući kako je riječ o aktivnoj tvari, herbicidu koji se pokazao najučinkovitijim u borbi protiv korova i o tvari za koju se sumnjalo i sumnja da je potencijalno kancerogena.
I dok s jedne strane naša politika odbija zabraniti upotrebu ovog pesticida, s druge strane Monsanto, koji je među najvećim proizvođačima ove tvari, već je neko vrijeme na meti sudova diljem SAD-a, gdje uredno gube parnice, a sud dosuđuje u korist oštećenih. U drugoj polovici ožujka, američki je sud kako je Amerikanac Edwin Hardeman, redovito koristio taj herbicid od 1980. do 2012. na svom imanju u Kaliforniji, a sud je zaključio da je taj proizvod bio “značajan čimbenik” u razvoju karcinoma grla kod tog 70-godišnjaka. O odgovornosti Bayera, njemačkog diva koji je kupio Monsanto, i mogućoj odšteti odlučivat će isti sud u drugoj fazi postupka.
Zastupnik Miro Bulj, s kojim smo razgovarali, smatra kako je primjena herbicida na bazi ove tvari izuzetno štetna za našu poljoprivredu, ali i za naše zdravlje. Bulj napominje kako je korištenje ove tvari štetno i za pčelare te apelira kako bi se hrvatska poljoprivreda trebala okrenuti eko proizvodnji, umjesto što koristi tvari koje su štetne kako za ekosistem, tako i za ljudsko zdravlje.