MOGLI BISMO OSTATI BEZ MIROVINA! Analitičar otkriva: ‘I sam sam gubio novac, ali imao sam i sreće!’

Goran Stanzl/PIXSELL

Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević je prije nekoliko dana u razgovoru za Dnevno.hr upozorila da ukoliko se nešto ozbiljno ne promijeni u Hrvatskoj, mirovinski sustav kakav poznajemo bi za 30 godina mogao prestati postojati.

To znači da bi generacija rođena 1986. godine koja će 2051. godine navršiti 65 godina biti prva generacija koja će u potpunosti ostati bez mirovine.

O njezinim prognozama razgovarali su s ekonomskim analitičarom Damirom Novotnyjem koga su upitali slaže li se s tim prognozama:


“Ako država svake godine nastavi upumpavati 20-25 milijardi kuna iz proračuna kako bi isplatila mirovine, ovakav mirovinski sustav može izdržati 100 godina, ali to je jednostavno neodrživo”, rekao je Novotny.

Novotny je istaknuo kako je situacija u Hrvatskoj iz godine u godinu u sve lošija jer imamo više umirovljenih nego onih koji rade, a stanje se svakog dana sve više pogoršava iseljavanjem:



“U posljednjih nekoliko godine iz Hrvatske se iselilo oko 300.000 radno sposobnih mladih ljudi. Upravo ti mladi ljudi su oni koji su trebali raditi za buduće mirovine, a ovako pune proračune jedne Irske i Njemačke i rade kako bi te države mogle isplatiti mirovine svojim umirovljenicima”.

S obzirom na lošu situaciju pitali su Novotnyja što uopće mogu napraviti mladi ljudi koji se danas nalaze na tržištu rada:

“Iako je to možda nekima teško prihvatiti, jedini način izlaska iz ovog problema je jačanje trećeg stupa. Svi mi moramo početi što više štedjeti tijekom svog životnog vijeka kako bi jednog dana imali mirovinu koja će nam jednog dana u poznoj dobi moći dati život dostojan čovjeka”, istaknuo je Novotny.

Pitali su ga što to uopće znači, može li se od male hrvatske plaće uopće štedjeti kada znamo da njemački radnik na minimalcu zaradi tri puta više od hrvatskog radnika na minimalcu.

“Rješenja nije štednja u banci kakvu većina naših građana preferira ili kupnja nekretnina, već ulaganje u dionice”, uvjeren je Novotny.

Većina financijski pismenih ljudi će reći da je ulaganje u dionice najbolje dugoročno ulaganje. Npr. na američkom tržištu kapitala u posljednjih 100 godina ulaganje u dionice američkih kompanija u prosjeku je donosilo 9,6 posto prinosa godišnje, a kada se uračuna službena stopa inflacije, realni prinos je iznosio u prosjeku 6,5 posto godišnje. To je osjetno više od ulaganja u američke državne obveznice, koje su donosile 2 posto realnog prinosa.

Štednja u bankama je bila još manje isplativa, jer su kamatne stope na oročenu štednju u pravilu osjetno niže od kamatnih stopa na obveznice.

Ali je li to stvarno tako jednostavno i trebali bismo svi odjuriti na burzu onog trenutka kad dobijemo plaću u nadi da će nas ulaganja spasiti od gladi nakon 65. godine?

“Prije nego što bilo tko počne ulagati u dionice treba znati kako je ulaganje u dionice rizično i jednako kao što možete dobiti, tako možete i izgubiti”, upozorava Novotny.

“Nikad ne ulažite novac koji možete izgubiti. I sam sam, iako mislim da kao ekonomist znam nešto o kretanjima na tržištu kapitala, puno puta izgubio novac na nekim ulaganjima.

Ali isto tako sam imao i sreće. Tako sam prije dvadesetak godina kupio desetak dionica jedne američke tvrtke u kojoj je naš profesor Đikić bio voditelj razvojnog tima i koja se bavila razvojem genetskih preparata protiv AIDS-a i raka. U to vrijeme su im dionice stagnirale pa sam ih kupio jeftino, ali nakon što su lijekovi registrirani pri Agenciji za hranu i lijekove SAD-a, cijena dionica je počela vrtoglavo rasti pa tako jedan dolar koji ste uložili prije dvadesetak godina danas vrijedi tisuću. Nažalost, nisam imao puno novaca za ulaganje.”

Znači li to da bismo svi trebali ulagati na američkom tržištu vrijednosnih papira?
“Ne na američkom jer je riječ o ogromnom tržištu na kojem se lako izgubiti, ali na europskom definitivno da. Hrvatska nema dovoljno veliko tržište vrijednosnih papira, ali iako naše zakonodavstvo nije do kraja regulirano i integrirano s onim EU, možemo ulagati na europskim burzama. Sve što je potrebno je internetska veza”.

Novotny se prisjetio listopada 2007. godine kada je T-HT izašao na Zagrebačku burzu sa svojim vrijednosnim papirima nakon čega je čak 358.000 građana uložilo u te dionice:

“Čak i moja mama, koja pojma nema o tržištu kapitala, je uložila u njih. Ali danas je hrvatsko tržište kapitala apatično, nema novih izdanja. Kad bi država izašla na burzu s HEP-om, Zagrebačkim holdingom, ja bih sigurno kupio njihove dionice. Pa kad bi Mate Rimac izašao s vrijednosnim papirima, mladi ljudi bi sigurno kupovali njegove dionice”, uvjeren je Novotny.

Novotny je progovorio i o još jednom nepopularnom načinu “podebljavanja” mirovina u budućnosti:

“Jednostavno ćemo svi morati duže raditi, i nakon mirovine. U Hrvatskoj još uvijek imamo koncept državnog paternalizma, jedan zaostatak iz prošlosti gdje su ljudi samo gledali što će država napraviti za njih, ali pritom ne razmišljaju što sami mogu napraviti za sebe”, kaže Novotny.

Ističe kako je to posljedica komunističkog sustava u kojem bi se država pobrinula za školovanje, posao, stan, auto i mirovinu, ali to danas više nije tako.

“Naravno da ako vi imate ekonomiju gdje polovica građana radi u državnom sektoru, ti građani neće biti zainteresirani za napredak, ulaganja. Oni imaju dobru plaću, zagarantiran posao i zagarantiranu mirovinu. Naravno da jedna zemlja koja želi napredovati ne može ići naprijed kada polovica njezinih građana ide uokolo s takvim razmišljanjem. Da se može drugačije pokazuju nam i Hrvati koji kad idu u jednu Irsku i Njemačku odjednom postaju poduzetnici, zapošljavaju druge ljude. Poduzetnici i samo poduzetnici su put naprijed. Bez njih neće biti ni mirovina ni novih zapošljavanja”, uvjeren je Novotny.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI