NA DANAŠNJI DAN OSNOVAN HAAŠKI SUD: Milošević izbjegao ruku pravde, a najšokantniji trenutak je Praljkova posljednja rečenica i nevjerojatan čin

Foto: Screenshot

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (engl. ICTY) osnovan je Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti Organizacije Ujedinjenih Naroda (OUN) na današnji dan, 25. svibnja 1993. godine.

Sud je osnovan sa zadatkom da istraži i procesuira najodgovornije osobe za počinjene ratne zločine iz devedesetih na tlu bivše Jugoslavije.

Sud je počeo djelovati 18. studenog 1993. u svom sjedištu u Den Haagu u Nizozemskoj.


Vijesti o strašnim zločinima, tisućama ubijenih, ranjenih, mučenih i seksualno zlostavljanih u zatočeničkim logorima te stotinama tisuća prognanih iz svojih domova sablaznile su svijet i potaknule Vijeće sigurnosti UN-a na djelovanje. Uspostavljen je kao odgovor na masovna zvjerstva koja su se u tom trenutku događala u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. MKSJ, poznatiji i kao Haaški sud, bio je prvi sud za ratne zločine koji je osnovao UN, kao i prvi međunarodni sud nakon onih u Nürnbergu i Tokiju.

Cilj je bio na sud dovesti počinitelje najstrašnijih zločina



Osnovni cilj Haaškog suda je bio da pred lice pravde dovede najodgovornije pojedince za stravična djela poput ubojstva, mučenja, silovanja, zatočenja, uništavanja imovine i druge zločine obuhvaćene Statutom Međunarodnog suda. Optužnice su se bavile zločinima počinjenim u periodu od 1991. do 2001. godine nad pripadnicima raznih etničkih skupina u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. 2017. godine, nakon 24 godine rada, sud koji je osnovan sa zadatkom da procesuira najodgovornije osobe za počinjene ratne zločine na tlu bivše Jugoslavije zatvorio je svoja vrata.

Od osnivanja u svibnju 1993. do zatvaranja Haški sud je podignuo ukupno 161 optužnicu, a osuđeno je 90 osoba. Nakon okončanja rada suda započete postupke odrađuje Mehanizam za međunarodne kaznene sudove. Tako će, primjerice, izricanje konačne presude Ratku Mladiću biti održano 8. lipnja 2021. godine. Procesuiranje preostalih slučajeva ratnih zločina nadalje treba biti u nadležnosti nacionalnih sudova.

Vojislav Šešelj 2003. je izručen je Haškom tribunalu, gdje mu se sudilo za ratne zločine počinjene početkom 1990-ih godina. U rujnu 2014. godine je zbog liječenja od karcinoma otpušten iz pritvora. Haaški sud ga je prvostupanjskom presudom 31. ožujka 2016. godine oslobodio krivnje po svim točkama optužnice. Drugostupanjskom presudom osuđen je na 10 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti koje uključuju progone, protjerivanje i prisilno premještanje vojvođanskih Hrvata u selu Hrtkovci 1992. godine, no nije se vraćao u zatvor jer je Žalbeno vijeće u izdržavanje kazne uračunalo vrijeme provedeno u pritvoru gdje je bio od 2003. do 2014. godine.

Veselin Šljivančanin osuđen je zbog ratnih zločina isprva na pet, potom na 17 godina zatvora, a završno na 10 godina.

Milošević izbjegao ruku pravde

Iako je Haaški sud napravo iskorak u procesuiranju ratnih zločina, mnogi će se složiti da nije previše pridonio pomirenju naroda bivše Jugoslavije. Mnogi su najviše razočaranja doživjeli tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću protiv kojeg je postupak vođen četiri godine, no nije okončan presudom jer je bivši srbijanski predsjednik pronađen mrtav u svojoj haškoj ćeliji u ožujku 2006. godine.

Bivši politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić osuđen je na 40 godina zatvora 2016. nakon što je proglašen krivim za genocid zbog pokolja u Srebrenici u srpnju 1995. u kojem su snage bosanskih Srba ubile više od 8000 muslimana. Ostatak kazne služit će u britanskom zatvoru.

Za Hrvatsku su najznačajniji događaji bili oslobađajuća presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

Praljak šokirao popivši otrov

Najšokantniji trenutak u burnoj 24-godišnjoj povijesti suda je izricanje presude šestorici dužnosnika nekadašnje Herceg-Bosne koja je ujedno bila i posljednja presuda u Haagu. Slobodan Praljak, bivši načelnik glavnog stožera HVO-a, saslušavši presudu, popio je cijanid i preminuo.

Prije toga je poručio: “General Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu.”

Facebook Comments

Loading...
DIJELI