Iako su i hrvatski otoci između dvaju popisa stanovništva izgubili dio stanovnika, indikativno je da je njihov pad znatno manji u odnosu na pad koji je zabilježen na državnoj razini. U apsolutnom smislu najveći pad broja stanovnika imao je otok Rab, najveći rast Krk.
Na 53 naseljena hrvatska otoka te 2021. živjelo je 127.838 otočana, što je za oko pet tisuća ili 3,7 posto manje u odnosu na 2011. godinu.
S druge strane, država je u tom razdoblju izgubila 413.056 stanovnika ili 9, 64 posto, navodi se u Vladinu Izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima za 2021., godinu u kojoj je u otoke investirano čak 4, 4 milijarde kuna, najviše ikad.
U apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imali su Rab, koji je ostao bez 1060 stanovnika, pa Korčula (928), Pag (720), Čiovo (651) i Lošinj (500).
Najveći rast stanovnika zabilježen je na otocima Krku (533), Šolti (275), Koločepu (68), Šipanu (57) i Viru (45).
U relativnom smislu, najveći pad zabilježen je na otoku Ravi (42, 74 posto), u zadarskom arhipelagu, koji je u deset godina ostao bez 50 stanovnika, sa 117 pao je na 67.
Najveći rast, u relativnom smislu imali su Žirje (45,63 posto), Koločep (44,17 posto) i Drvenik Mali (39,08). Od 2011. broj stanovnika Žirja povećao se za 44, i u 2022. na tom ih je otoku bilo 147, Koločep je te godine brojao 231 stanovnika, 68 više nego prije deset godina, a Drvenik Mali 119 stanovnika, 32 više nego 2011.
U zadnje 164 godine, najviše otočana bilo je 1921. (174.994), koliko ih je približno bilo i 1910., najmanje 1981. godine kada je na otocima živjelo samo 113. 299. U tom razdoblju otoci su, dakle, ostali bez više od trećine stanovništva (35, 25 posto).
Od stjecanja neovisnosti, tj. od 1991. do 2021. broj otočana poprilično je konstantan, uz varijaciju od pet tisuća stanovnika.
Ohrabruje rast broja učenika
Iako je prerano govoriti o pozitivnom trendu, ohrabruje podatak da otoci unatrag jednog desetljeća imaju 146 učenika više. Naime od školske 2013./2014. do 2022./2023. zabilježen je ukupni relativni porast broja učenika od 1,30 posto.
S druge strane, država u istom razdoblju po školskoj godini bilježi stalan pad učenika, ukupno 10,26 posto.
Otoci u 2021., u odnosu na godinu prije, bilježe pozitivne pokazatelje i u drugim područjima, broj poduzeća porastao je za 3, 2 posto i bilo ih je 5. 251, a broj zaposlenih za 6,4 posto (23.034).
Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.609 kuna te je bila 7,1 posto veća nego 2020. godine.
Najveća je bila u općini Sutivan na Braču i iznosila je 7.222 kune i jedina je iznosila preko 7.000 kuna. Zahvaljujući očito dobrim gospodarskim prilikama, ta je općina, koju od sredine 2021. vodi nezavisni Ranko Blažević, koncem prošle godine povećala pomoć za novorođenu djecu sa 398 eura na 1. 350 eura.
Najveći prihodi po zaposlenom ostvareni su u općini Tkon na otoku Pašmanu (898 kuna), potom u gradu Krku na otoku Krku (798), općini Kali na otoku Ugljanu (731), Punatu na Krku (722), Hvaru na Hvaru (720) itd.
Sustavna briga države o otocima
Već 23 godine postoji poseban zakon za otoke, a svake se godine u njih investira više, a najviše u 2021., čak 4, 4 milijardi kuna, od čega bespovratno 4,17 milijardi što je 19 posto više u odnosu na godinu prije.
U razdoblju od 16 godina (2006.-2021.) u otoke je uloženo čak 32,2 milijardi kuna, u prosjeku 2,01 milijardi kuna godišnje. Bespovratna proračunska/vlastita sredstava države i sredstva iz fondova Europske unije iznose oko 82 posto,18 posto krediti, prenosi Tportal.
STANJE U RULARNIM PODRUČJIMA
Ruralna područja u Europskoj uniji su 2021. činila 45 posto ukupne površine. Pretežno se na ovim prostorima događa depopulacija. Naime, podaci Eurostata pokazuju da je ondje živjelo samo 21 posto stanovništva.
Vidljiv je pad u broju seoskog stanovništva u periodu od 2015. do 2020. godine, i to za 0,1 posto svake godine, dok u ruralno-urbanim (mješovitim) područjima, nije zabilježena skoro nikakva promjena. Stanovništvo pretežno urbanih regija raslo je u prosjeku za 0,4 posto svake godine. Naime, dvije hrvatske regije prednjače u padu brojnosti populacije. Detalje možete provjeriti na interaktivnoj karti putem ovog linka.
Selo sve starije
U periodu od 2015. do 2020. godine broj osoba starijih od 65 godina povećavao se za 1,6 posto svake godine u pretežno urbanim te u mješovitim regijama. U ruralnim je zabilježen još veći rast ove populacije od 1,8 posto.
Broj radno sposobnih ljudi starosti između 20. i 64. godine u ruralnim područjima opadao je u prosjeku za 0,6 posto svake godine. Broj lica mlađih od 20 godina se smanjuje za 0,7 posto na godišnjem nivou. Istovremeno, ove dvije grupe su u urbanim sredinama zabilježile rast od 0,7, odnosno 0,3 posto. To pokazuje da mladi ljudi napuštaju selo kako bi nastavili školovanje ili u potrazi za poslom.
Dvije hrvatske regije prednjače
U navedenom periodu u 108 pretežno ruralnih regija stanovništvo je raslo za 0,3 posto godišnje, a u njih 155 zabilježen je pad populacije za istu stopu.
Najveću stopu smanjenja imale su dvije Hrvatske regije. Na prvom mjestu je najistočnija, Vukovarsko-srijemska županija s padom na godišnjem nivou od 2,5 posto, a slijedi ju Požeško-slavonska sa 2,3 posto. Na trećem mjestu je bugarska regija Vidin sa smanjenjem populacije od 2,3 posto.
S najvećim stopama rasta stanovništva bile su grčke otočne regije Ikaria, Samo s po 2,8 posto godišnje. Slijede ih Lesbos i Limnos s 2,7 posto. Zatim njemački Landshut, Kreisfreie Stadt i otočna regija na Kanarima u Španjolskoj , El Hierro u iznosima od po 1,3 posto.