Hrvatski obrazovni sustav prolazi određene preinake. Tako su uvedni prvi nacionalni ispiti u osnovne škole. Kako piše Večernji list, zbog tih ispita, umjesto učenika trebaju strahovati učitelji, profesori i ravnatelji osnovnih škola kao i svi kreatori obrazovne politike.
Prvi rezultati nacionalnih ispita prilično su razočaravajući.
Iako oni ne odudaraju od PISA testiranja naših učenika, kao nikada ranije odjeknula je vijest da u hrvatskom, matematici, fizici, biologiji i kemiji učenici osmih razreda, koji moraju prijeći u srednje škole, imaju tek osnovnu razinu znanja.
Kad bi se osnovna razina znanja prevela u ocjenu, tada bi 4132 učenika koji su nacionalne ispite rješavali u sklopu pilot-projekta, a on će od sljedeće godine obuhvatiti baš sve osnovne škole, dobila klimave dvojke. I taj podatak zadnji je alarm ne učenicima nego svima koji rade i djeluju u obrazovnom sustavu.
Na temelju tih nacionalnih ispita može se zaključiti kako nema velikih ni znatnih razlika među školama. Neovisno o tome djeluje li škola sa svojim nastavnicima u gradu, selu, na otoku, u maloj, velikoj ili područnoj školi, vidljivo je da nastavnici učenike ne mogu podučiti više od prosjeka.
Generacija koja je sada pisala nacionalne ispite na razini cijele Hrvatske broji 39.522 učenika od čega se 15.212 njih na završetku sedmog razreda ponosilo odličnim prosjekom upisanim u svjedodžbama. Među njima je bilo i 15,58 posto onih koji su iz svakog predmeta imali zaključenu peticu. Neće se ti rezultati promijeniti još godinama, ali mogu biti odličan alat za znatne promjene u obrazovanju. Barem u dijelu koji nužno moraju provesti kreatori obrazovnih politika kako bi se između ostalog smanjio broj nerealnih odlikaša.
Kako ističu stručnjaci u obrazovanju, rezultate nacionalnih ispita u budućnosti treba vezati za procjenu kvalitete rada nastavnika, a time i njihovo napredovanje i status u školi.