Mjere za suzbijanje pandemije koronavirusa dijelom su rasterećenje, a tome u prilog idu i brojke kakve dugo nismo vidjeli. No sve manji broj zaraženih u našoj zemlji, prema tvrdnjama dobro upućenih, ne znači da možemo odahnuti i s oduševljenjem dočekivati toplije, proljetne dane koji su pred nama.
I iz Nacionalnog stožera civilne zaštite upozoravaju na opasnost od trećeg vala te napominju kako moramo sačuvati povoljnu epidemiološku situaciju kako bismo i ovog ljeta imali koliko toliko uspješnu turističku sezonu.
Zagovornik balansa
Što god mislili o Plenkoviću i njegovoj vladi, teško da bi on s ovakvim dobrim brojkama riskirao opstanak nacionalne ekonomije i gospodarstva da se u pozadini ne krije neka dublja, ozbiljnija i, dakako, opasnija priča. Uostalom, upravo je on bio jedan od glavnih zagovornika balansa između brige za ekonomiju i brige za zdravstvo pa je slijedom te njegove potrage za balansom Hrvatska među posljednjima u Europskoj uniji uoči Božića otišla pod ključ. Da novca za poduzetnike ima sve manje, odnosno da ga uopće nema, potvrđuju naši sugovornici iz Marićeva ministarstva financija, dok u ministarstvu rada na čijem je čelu Josip Aladrović pucaju od posla nastojeći presipati iz šupljeg u prazno, i to nimalo figurativno. Hrvatska si teško može priuštiti još jedno potpuno zatvaranje, no ako se obistine najave o trećem valu, ono će biti neizbježno.
Ako u ovoj nesreći budemo imali mrvicu sreće, tada bi nas treći val pandemije mogao zateći početkom proljeća, no malo je pokazatelja koji vode prema tome, mnogi smatraju da bi se novi val mogao poklopiti s počecima turističke sezone, a ako do toga dođe, Hrvatska će biti prisiljena proglasiti bankrot jer nije nepoznanica u kojoj je mjeri turizam značajan dio hrvatskog proračuna. Za Plenkovića je prilično važno i hoće li mogući treći val do nas doći prije ili nakon lokalnih izbora u svibnju.
Od najavljivanih reformi i ulaganja u poljoprivredu nema ništa, strategije za gospodarstvo u krizi nema, pa je jasno da u mogući novi krug pandemije opet srljamo nespremni, a izgleda da nismo bili posve spremni ni za cjepiva koja su u Hrvatsku stigla pod vojnom i policijskom zaštitom da bi se potom ispod stola ubrizgavala uglednicima, koji kao, spadaju u rizičnu skupinu.
Imala je Hrvatska s cijepljenjem velike planove koji su se oslanjali i na planove za nadolazeću turističku sezonu. Ovih dana Ministarstvo turizma trebalo bi predstaviti nacionalnu oznaku koja stranim i domaćim turistima jamči da smještaj u kojem će odsjedati ili benzinske crpke na kojima će točiti gorivo poštuju epidemiološke mjere definirane u borbi s pandemijom. Kako je nedavno objasnila resorna ministrica Nikolina Brnjac, riječ je o oznaci “Safe Stay ih Croatia” koju će moći koristiti ugostitelji, hotelijeri, marine, kulturne i prirodne atrakcije i svi oni koji na bilo koji način žive od turizma. Sve su te smjernice usklađene s preporukama Capakova Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, no upitno je koliko će nam ta korektna strategija biti od koristi ako ne uspijemo barem djelomice procijepiti dio nacije, ali i ako se usred sezone susretnemo s tim trećim valom od kojega strahuje i ostatak Europe koji se već sada suočava sa strahom od novih sojeva. Poseban strah prisutan je među predstavnicima turističke branše.
Da je godina koja je iza nas za njih bila najgora u povijesti, vidljivo je iz podataka Svjetske turističke organizacije koja je u 2020. godini zabilježila pad međunarodnih turističkih dolazaka od 74 posto. Destinacije širom svijeta bilježile su lani milijardu dolazaka manje u odnosu na godinu prije krize, dok je prošle godine u srpnju i kolovozu Hrvatska zabilježila pad dolazaka turista za oko 50 posto.
Plan ministrice Brnjac bio je da ovu sezonu spasi masovnim cijepljenjem, no spasonosna cjepiva ne stižu u očekivanim količinama, a uz to je i brzina kojom pristižu daleko od očekivanja. Brojne turističke destinacije i zemlje širom svijeta već sada nastoje pronaći rješenja za neizvjesnu sezonu računajući na to da bi im se plan mogao izjaloviti pa se tako smišljaju različite Covid putovnice, kojekakvi zračni koridori i slični pokušaji od kojih ne odudara ni Hrvatska, no upitno je u kojoj će mjeri naša zemlja moći konkurirati na europskoj turističkoj karti na kojoj se, uz ostalo, još nisu uspjeli usuglasiti oko Covid putovnice. Dok se na europskoj razini traga za rješenjima, Hrvatska, čija je ekonomija uvelike oslonjena na turizam, nema previše entuzijazma kad je riječ o ovom obliku putovnice oko koje je ionako bezbroj neriješenih pitanja.
Domaći turistički djelatnici nadaju se nekim novim, konkretnijim idejama i strategijama, no ni one trenutno nisu na vidiku premda se na primjeru Istre ipak ponešto može naučiti – oni su još ljetos adekvatno procijenili strukturu svojih gostiju pa su im cijelu godinu po povoljnijim cijenama nudili kampove i različite kuće za odmor. Hrvatska se lani promovirala i kao autodestinacija koja je lako dostupna turistima diljem Europe, no to se o glavu obilo dubrovačkom turizmu. U tom gradu strah od nadolazeće sezone osjeti se na svakom koraku, njihova glavna tržišta su američko i britansko, a njihov turizam ovisan je o kruzerima i zračnim linijama. Specifičan položaj ovog nekoć turističkog diva zahtijeva i specifična rješenja koja se također ne naziru, iako se iz grada, po uzoru na Britaniju, sugeriraju testiranja na aerodromima. Hrvati su navodno već u pregovorima s kineskim turistima, no sve to još se ne može smatrati ozbiljnim i obećavajućim.
Treći val
Sezona koja je pred nama definitivno neće biti na razini onih na koje smo navikli, Hrvatska se već susretala s različitim problemima, pa i onim famoznim stavljanjima na crvene liste, lani su domaći turisti donekle izvukli situaciju, no ove godine i ono malo domaćeg svijeta koji bi se zaputio na Jadran ima manje novca i mnogo više briga. Mnoštvo je onih koji su u pandemiji ostali bez posla, ali i onih kojima je zbog dva zatvaranja upitna egzistencija i oporavak. Dođe li na ionako upitnu i nezgodnu situaciju treći val, na koji se pripremaju liječnici, jasno je kako će premijer Andrej Plenković ostati upamćen kao čelni čovjek hrvatske Vlade koji je nad našom zemljom morao proglasiti bankrot. Jasno je da bi nakon toga slijedio val krize, siromaštva, nemira i nezadovoljstva.