U prvu vladu premijera Andreja Plenkovića na poziciju ministra gospodarstva Darko Horvat uveden je iznenada, kada se dotadašnja ministrica Martina Dalić u jeku afere ‘Borg’ odlučila povući sa svoje pozicije kako bi, prema nekim tezama, zaštitila samog Plenkovića.
Budući da se još tada po HDZ-u govorilo o slabim kadrovima za resor gospodarstva, Horvat je Plenkoviću uletio kao jedino rješenje koje mu se u danom trenutku našlo na raspolaganju, ispod glasa tada se po vladajućim redovima govorilo kako Plenković u svoju vladu uvodi Karamarkova čovjeka, aludirajući na Horvatovu bliskost s bivšim predsjednikom HDZ-a kojega je svojedobno hvalio na sva zvona. “HDZ se vratio korijenima, a pod vodstvom Tomislava Karamarka niže pobjedu za pobjedom”, tvrdio je svojedobno aktualni ministar graditeljstva, koji se spletom okolnosti našao i u novoj Plenkovićevoj vladi. Nitko tada nije mogao ni očekivati da će upravo Ministarstvo graditeljstva postati najveći problem premijera Plenkovića, i to zbog potresa koji su pogodili Banovinu i Zagreb.
Karamarkov čovjek
Stanovništvo tih područja očima punim straha gleda prema Vladi očekujući da napokon počne dugo najavljivani proces obnove, za što se Hrvatska oslonila i na europske financijske injekcije. Operativno, obnova već godinu dana stoji u mjestu, svako malo netko od vladajućih u odijelu prošeće Banovinom, ponudi narodu obećanja, vrte se razne projekcije, ali onima koji ove blagdane provode u kontejnerima odavno više nije do obećanja i lijepih riječi, oni očekuju djela. Očekivanja se ponajprije odnose na resornog ministra, koji polako postaje jedan od najvećih utega u Plenkovićevoj kadrovski potkapacitiranoj vladi, upravo je proces obnove za premijera jedan od najvećih izazova aktualnog mandata, ali i jedan od izazova na kojemu bi mogao pasti, jer ni jedno dano obećanje nije do kraja proveo u djelo.
Nezadovoljstvo puka prepuštenog samome sebi iz dana u dan sve više tinja, a ionako osiromašena Banovina postaje područje na kojem ostaju samo oni koji nemaju kamo otići. Da je situacija s obnovom složena i da bi samo obnova Zagreba mogla potrajati desetak godina, nedavno je uoči odlaska otkrio bivši ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić koji je svoju poziciju navodno i napustio baš zbog toga što nije uspijevao pronaći zajednički jezik s ministrom graditeljstva.
Zajednički jezik s Darkom Horvatom po svemu sudeći nije ni pokušao pronaći najpoznatiji hrvatski duhovnik, kardinal Josip Bozanić, koji je s božićne mise u Čučerju pozvao da se ubrza proces obnove u Zagrebu i na Banovini, što je protumačeno kao izravna prozivka ministru Horvatu. Premda je Bozanićev apel logičan, on dolazi u prilično znakovitom trenutku, nedugo nakon što se kardinal sastao s premijerom Plenkovićem, ali i nedugo nakon što su crkveni oci Plenkovićevoj vladi dali potporu u borbi protiv pandemije koronavirusa, podržavši cijepljenje.
Vapaj s oltara
Nakon što je zagrebački nadbiskup prozvao odgovorne da se požure s obnovom, Horvat je i sam procijenio da je prozvan pa je poručio kako je sve na struci. “Vapaj s oltara ‘požurite se’ vapaj je s kojim ja kao ministar svaku večer liježem i budim se svako jutro. Pred projektantima je vrlo zahtjevan posao, i tako dugo dok struka ne kaže što i kako, dakle dok ne kažu svoju zadnju riječ, ona prava, kako neki vole reći masovna obnova, neće ni početi”, poručio je Horvat, nakon čije su se replike za glavu uhvatili i u Vladi i u HDZ-u.
Da mu takve izjave nisu bile potrebne i da su pridonijele negativnoj reputaciji, svjesni su i naši sugovornici bliski premijeru Plenkoviću, koji kažu kako bi bilo primjerenije da je Bozanićeve prozivke prešutio, a ovako ispada da Horvat, koji Božić provodi u toplini svojega doma, stanovnicima Banovine kojima je obećano da Božić neće dočekati izvan svojih domova poručuje kako će procedura vezana uz obnovu ipak potrajati, što nije Plenkovićev cilj. Pitaju se mnogi i u Plenkovićevu krugu zbog čega premijer tolerira Horvatovu nedorečenost, jer ako i sam Bozanić vidi da on ne uspijeva u praksi i na terenu odraditi posao koji se od njega očekuje, nije jasno zašto predsjednik Vlade to ne vidi, s obzirom na to da upravo njega obnova Banovine muči i više i izravnije nego Bozanića.
Teško je u priči o obnovi Banovine utvrditi što je problematičnije, to što godinu dana od potresa država ne gradi ništa konkretno ili pak to što se i ono malo gradnje provodi izvan svih kriterija. Nedavno su na osudu javnosti naišle tipske kuće koje je Horvat predstavio kao revolucionarno i spasonosno rješenje za Banovinu, i to je tek jedan u moru problema, kojih bi i Plenković morao biti svjestan. Sve je više indicija koje ukazuju na to da Darko Horvat uza sve prethodno iskustvo u gospodarstvu, poziciji ministra graditeljstva nije dorastao, niti je obnova posao koji on može organizirati.
O tom procesu ovise ljudski životi pa Plenković više nema pravo riskirati i na štetu tih ljudi zbrinjavati stranačke kadrove, i u dijelu HDZ-a smatraju da će se ova traljavost ponajviše o glavu obiti samom Plenkoviću jer je on taj koji tolerira Horvatovo nesnalaženje, kojega je evidentno i sam svjestan jer mu je nedavno u pomoć poslao državnog tajnika Gordana Hanžeka, koji navodno na terenu odrađuje posao za ministra nastojeći iz sjene sanirati njegovo nesnalaženje, i to do te mjere da se po kuloarima priča da je Hanžek gotovo potpuno preuzeo Horvatov posao.
Pouzdan kadar
Riječ je inače o državnom tajniku u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji je doista više od dva desetljeća proveo na funkcijama koje su vezane za izgradnju, no treba reći kako Središnji državni ured ne ostavlja dojam institucije koja je zaživjela, nego institucije koja je vladajućima također poslužila za zbrinjavanje podobnih pa je tako primjerice za zamjenicu državnog tajnika još 2018. godine imenovana nekadašnja voditeljica Pravnog odjela Srpskog narodnog vijeća Tatjana Vukobratić-Spasojević koja je sve donedavno čekala da Vlada odredi tko će se naći na poziciji njezina šefa.
Te se uloge prihvatio Hanžek, koji je navodno od stranke i samog Plenkovića dobio zadatak da preuzme sav operativni dio posla vezan uz obnovu jer se Horvat time ne uspijeva baviti, premda bi upravo on trebao biti glava operacije. I baš tako Hanžek je među HDZ-ovcima iskočio kao glavno rješenje za obnovu Banovine, koja se pretvara u stihijski proces, bez jasne organizacije i bez jasnih kriterija. Administracija koči proces, na što je ukazao i Bozanić, koji smatra da vremena za čekanje više nema.
Ono što Bozanić nije rekao jest to da je autor projekta tipskih kuća za Banovinu direktor tvrtke Experto Crede Boris Blažević, suradnik zaklade Solidarna, kojega je Hanžek, prema vlastitim riječima, osobno odabrao, birajući njegov projekt kao donaciju. Ako je Horvat ministar graditeljstva od kojeg se obnova očekuje, nejasno je zašto onda Hanžek bira tko će raditi na tom procesu koji se dodatno zakomplicirao nakon što je dekan zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Bojan Baletić donio odluku da se povlači iz Savjeta za obnovu. Upravo su njegovi argumenti zbog kojih se povukao dokaz traljavosti koja postaje glavna odlika procesa obnove.
Naime, Baletić se povukao jer je iz tiska doznao za odabir kuća koje bi se trebale graditi na Banovini. Po kojim su kriterijima odabrane kuće, tko je njihov autor i tko se za njih odlučio, pitanja su koja je dekan Baletić javno postavio napominjući da je njegov fakultet imao 20-ak idejnih prijedloga za obiteljske kuće na Banovini, za što nije bilo interesa.
Potraga za stručnjakom
Nije u redovima operativaca za obnovu bilo interesa ni za to da se u ovaj proces uključe domaće tvrtke te da se u obnovi koriste domaći proizvodi, ali je zato situaciju iskoristio Hanžek koji je objavio Knjigu standarda po kojima će se graditi, a kojom su onemogućeni korištenje i ugradnja domaćih proizvoda. Na drugi apsurd upozorili su pak stručnjaci koji su tvrdili da se u ovom procesu nisu primijenili ni standardi za seizmički aktivna područja, što je tek jedna u nizu primjedbi.
Nije nevažno spomenuti da je Hanžek uza sve ostalo glavni tajnik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman”, koji je sudjelovao u osnivanju HDZ-a Črnomerec, odakle dolazi premijer Plenković. Natjecao se i na stranačkim izborima kao kandidat premijera Plenkovića, a bio je i operativni koordinator Plenkovićeva tima na izborima za najuže vodstvo stranke. Od Hanžeka u HDZ-u puno očekuju, obnova je proces u koji se ulažu milijarde kuna, njegov je ured preuzeo značajan dio toga posla, a on je u tom kontekstu zadobio veliko Plenkovićevo povjerenje, no povjerenje u proces obnove prije svega moraju imati potresom pogođeni građani.
Među njima vjere je sve manje, a ogorčenja sve više, izigrani i razočarani u politiku i političare, polako dižu ruke od svega, uvjereni u to da se Banovina nikada i neće obnoviti te u to da će im svi okrenuti leđa, kao što je to bilo i nakon Domovinskog rata. Premda Plenković takve teze odbacuje, uza sve ove interne spletke, teško je očekivati da bi proces obnove mogao početi i do ljeta, rokovi se pomiču, zakoni se mijenjaju, korigiraju i nadograđuju, a Banovina stoji, razrušena gotovo isto kao i nakon potresa koji je do kraja ogolio neodržavane fasade i zapostavljeni kraj, koji je postao predmet HDZ-ovih internih sukoba i pokazatelj slabosti Plenkovićeva ministra Darka Horvata.