Aleksić je rekao da su oni koji su otplatili kredite već trebali tužiti banke.
Slijede li, nakon presude Vrhovnog suda, deseci tisuća tužbi protiv banaka za naknadu preplaćenih iznosa kredita u švicarskim francima? Hoće li ti postupci biti formalnost ili će biti skupi i s neizvjesnim ishodima? Kada nastupaju zastare? Je li nastup Udruge Franak nedopušteni pritisak na sudstvo ili legitimni način pritiska?
U emisiji Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala na tu temu govorili su saborski zastupnik i aktivist Udruge Franak Goran Aleksić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, viceguverner HNB-a Bojan Fras, odvjetnik Mićo Ljubenko i suradnik Udruge Potrošač Denis Smajo.
Na pitanje tužiti li ne banke i što se može dogoditi ako se izgubi spor i ako se bude mora platiti troškove suda i vještačenja Aleksić je rekao da su oni koji su otplatili kredite već trebali tužiti banke.
– Ne znam što su čekali dosad. Oni koji su konvertirali dobili su sada pravo da tuže i da vještačenjem utvrde imaju li pravo na neke preplaćene iznose. No vještačenjem smo mi već utvrdili da konverzija ne predstavlja niti pola iznosa koji je banka trebala vratiti na temelju presude, smatra Aleksić.
Aleksić je uvjeren da će građani koji tuže dobiti sporove i tvrdi da će banke na kraju platiti sporove. Na pitanje voditelja emisije Mislava Togonala je li spreman tu svoju tvrdnju jamčiti do visine svoje imovine odgovorio je – naravno.
Odvjetnik Ljubenko, koji je došao u emisiju na preporuku Hrvatske udruge banaka kao stručnjak, rekao je da je HUB vjerojatno procijenio da će on iznijeti korisne stavove, ali da u emisiji ne predstavlja njih. Ne treba odricati mogućnost da se nekim stvarima i objektivno pristupa, objasnio je zašto ga je preporučio HUB.
– Prije svega, ne postoje po definiciji nesporni sporovi. Nema unaprijed dobivenih sporova, to bi bilo podcjenjivanje sudstva, jer što onda sudac radi ako je tako. Postoji cijeli niz pitanja na koje treba odgovoriti. Tek se sad vjerojatno prelazi u nekakvu fazu individualnog suđenja, rekao je Ljubenko.
Na pitanje što sada nakon odluke Vrhovnog suda Ljubenko je rekao kako vjeruje da nikom nije u cilju izazvati paniku u bankarskom sustavu.
– Kad bi banke bile u punom smislu bile preplašene vjerujem da bi one razumno zaštitile svoju ulogu tako da to odmah idu na neki način obeštećivati upravo zato što postoji veći broj otvorenih pitanja pokušava se i dalje razmisliti što i kako pristupiti tome. Na kraju krajeva tri su odluke viših sudova mijenjane u kolektivnom suđenju. Mislim da to isto nešto govori dosad. Vrhovni sud je isto jedan od onih koji je mijenjao svoju odluku koju je nakon odluke Ustavnog suda vraćao nazad na Visoki trgovački sud radi ponovne ocjene, rekao je Ljubenko.
Ministru pravosuđa upućeno je pitanje što znači presuda Vrhovnog suda.
– Presuda znači upravo non što je rekao predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa. Postoji pravni interesi da sudovi moraju postupati u predmetima gdje se traži utvrđenje ništetnosti što je dosad određenim brojem presuda bilo osporavano. Dosad je bio stav da oni koji su napravili konverziju nemaju pravni interes utvrđivati ništetnost. Vrhovni sud je tu procesnu mogućnost postavio tako da je rekao da postoji pravni interes i da su sudovi dužni postupati. Što će u tim postupcima biti, to je drugo pitanje i to je već druga odluka suda i ona ovisi od slučaja do slučaja. Tu dolazimo na teren specifičnih, konkretnih predmeta i tu je sada teško bilo što u ovom trenutku generalizirati, rekao je Bošnjaković.
Aleksić je rekao da će tražiti da država reagira kad se završi revizija banaka.
– Kad Vrhovni sud odluči o revizijama banaka onda će biti taj proces zaokružen. i onda će sve biti jasno. Ako se odbace revizije banaka onda država može na temelju kolektivne presude donijeti zakonsko rješenje za obeštećenje. Može se prisiliti banke da se nagode, rekao je Aleksić.
Na pitanje je li to izvedivo Bošnjaković je rekao kako je na to pitanje jako teško u ovom trenutku odgovoriti.
– Svaki ugovorni odnos između banke i klijenta je jedan poseban obvezno-pravno odnos i on ima svoje specifičnosti., Nije uvijek jednak kod klijenata. Teško bi bilo reći da bi to moglo regulirati zakonom. Za sada je to pitanje itekako otvoreno, odgovorio je ministar Bošnjaković.
U raspravu se uključio Denis Smajo. Rekao je kako je konverzija dokaz koja je prošla na ustavnom sudu test ustavnosti i najbolji je dokaz da se država itekako može umiješati. Naveo je primjer Mađarske – imaju tri zakonska rješenja koja je potvrdio EU sud.
– To je najbolji dokaz da se može. U svojoj aktivističkoj borbi želim ništetan ugovor. Dvije najvažnije odredbe u mojem ugovoru su ništetne, uvjeren je Smajo.
Viceguverneru Bojanu Frasu upućeno je pitanje koja je odgovornost HNB-a za kredite u švicarskim francima (CHF) te kako komentira moguću lavinu tužbu za nadoknadu štete prema bankarima.
– Ne radi se o presudi Vrhovnog suda nego o rješenju. Pravnici će znati kad govorimo o rješenju ono sugerira više nekakav procesni učinak nego nekakav suštinski učinak. U vezi s rješenjem Vrhovnog suda HNB u takvim sporovima nema aktivnu ulogu. Ono što nas prvenstveno brine je učinak takvih postupaka na banke, na stabilnost financijskog sustava i na stabilnost banaka. Kolega Kardum je u prilogu rekao, i ja bih to ponovio, kako se za sada ne vidim da postoje neki značajniji učinci na financijski sustav, na banke, u pogledu najavljenih tužbi i sudskih postupaka. Sumnjam da bi 10 milijardi kuna, kao što tvrdi Aleksić, bio krajnji financijski učinak tih presuda za banke. Ovo je tek prva procesna pretpostavka koja će otkloniti prepreku pojedinim korisnicima kredita koji žele ostvariti neka prava iz konvertiranih ugovora. Time se njima omogućilo da tuže utvrđenje ništavnosti pojedinih odredbi ugovora o kreditu koji su oni u međuvremenu konvertirali. Kada će tužiti iz kojeg osnova će tužiti, jesu li svi ugovori kod svih banaka isti, jesu li kreditni proizvodi isti. Suštinski bi mogli isti, ali u stvarnosti to znamo iz pravničke struke da svaki sudski postupak je ipak za sebe, što je i potvrdio ministar Bošnjaković. Morat ćemo pričekati još najmanje nekoliko godina da vidimo na koji će se način razviti ovi postupci s kojim uspjehom, što će sudska praksa odlučiti, na koji će se način utvrditi visina eventualne štete ili povratak koje će iznositi klijenti u parnicama i onda će HNB moći vidjeti koji će biti učinak takvih presuda na bankovni sustav, objasnio je Fras.