HNB je u petak uznemirio bankare najavivši da pokreće inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) u vezi s odobravanjem prekoračenja po tekućem računu.
Naime, u HNB-u su primijetili da je u posljednje dvije godine zamjetan trend zamjene tzv. dopuštenih prekoračenja s prešutnim prekoračenjima, pa prešutna prekoračenja danas dominiraju i iznose 95 posto svih prekoračenja koje postoje.
Dopušteno prekoračenje je iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje potrošaču na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku, dok je prešutno prihvaćeno prekoračenje ono pri kojem banka potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutačno stanje tekućeg računa potrošača ili dogovoreno prekoračenje.
Zašto banke to rade? Jednostavno zato što su dopuštena prekoračenja neusporedivo bolje regulirana Zakonom o potrošačkom kreditiranju i jeftinija jer se na njih primjenjuju ograničenja efektivne kamatne stope (EKS), koja danas iznosi 7,61 posto. Prešutna prekoračenja su oskudnije regulirana zakonom i na njih se ne primjenjuje ograničenje cijene u smislu najvišeg iznosa EKS, pa je cijena prešutnih prekoračenja danas 30 posto veća od cijena dopuštenih.
Primjerice, ako imate minus od 10 tisuća kuna, godišnje ćete banci platiti 761 kunu kamata ako se situacija na vašem računu ne mijenja cijele godine. Ali ako ste iz dozvoljenog ušli u prešutno prekoračenje, platit ćete 30 posto više. Ako se sjetimo da od ukupno 2,6 milijuna tekućih računa koje koriste potrošači u režimu prekoračenja 1,8 milijuna tekućih računa, možemo samo zamisliti koliko banke godišnje zarade na prešutnim prekoračenjima – riječ je o milijunima kuna.
Denis Smajo iz Udruge Potrošač smatra da bi i ovaj slučaj mogao završiti tužbama na sudu, piše Jutarnji list.
“Ljudi misle da viša kamatna stopa za jedan ili dva postotna boda nije vrijedna gubljenja vremena, ali to na kraju ispadaju jako veliki iznosi. Banke dobro znaju matematiku”, rekao je Smajo.
Kaže da bi ljudi bankama trebali početi postavljati pitanja o ovoj nepoštenoj praksi i povratu više naplaćenog novca jer je svaka praksa u kojoj banke posluju netransparentno i ostvaruju ekstra zaradu na štetu svojih korisnika nepoštena, pa su i odluke o uvećavanju kamatnih stopa iznad zakonskih ograničenja ništetne.