Politika se interesne ideologije i ostavljanja dojma u Hrvatskoj nastavlja bez zastoja i pritom se koristi apsolutno svaki pokazatelj koji ne potvrđuje silaznost i pogotovo koji dolazi izvan Hrvatske kao potvrda smjeru koji nije silazni.
Njihova je rijetka pojava velika prigoda ostavljanja operativne dojmljivosti, uz ponos i osmijehe koje jedva dočekaju politički sljedbenici i najamni javni prijenosnici.
Uigrana već predstava s poduljim trajanjem, u kojoj su uvijek isti glumci i ista publika nenavikla na promjenu programa i na doživljaj hrvatske stvarnosti izvan dasaka što im život znače.
Pomak se iz stvarnosti također uvijek prigodno potvrđuje pri obilježavanjima prošlosti, i to ne sve ili one nedavne u kojoj su se postavljali temelji hrvatske slobode i formalne samostalnosti, nego se isključivo preskokom iste još utvrđuje istina po potrebi ostavljanja povijesnog tereta i pomaka iz hrvatske po puno osnova opterećene svakodnevice.
Poput uigrane mantre dolaze tumačenja s anacionalnog političkog primarno društvenog, pa i uvjetno rečeno znanstvenog miljea, kao da se početkom devedesetih prošlog stoljeća nije ništa događalo na hrvatskom teritoriju ili kao da se danas pred našim očima i svim osjetilima ne ponavlja povijesni obrazac u istoj formi u Ukrajini.
Nevažna su sva racionalna tumačenja tog vremena, nevažne su i sve posljedice za Hrvatsku potom, a ponajmanje su važna hrvatska stalna i intenzivna odlaženja poput povijesnog ponavljajućeg usuda, važnost se u javnosti pridaje formalnim simbolikama neovisno o prevladavajućem stavu, postupanju i ukupnoj atmosferi u hrvatskom društvu i prostoru.
Fašizam, antisemitizam, ustaštvo, manjinska nepravičnost, selektivna populacijska ugroženost i ostale slične kvalifikacije pripisuju se hrvatskoj identitetskoj populaciji svakom mogućom prilikom, uglavnom samo po anacionalnom dojmu i po potrebi čuvanja vlastitih političkih, materijalnih, financijskih, akademskih i sličnih interesnih pozicija.
Politička ozarenost
Iskušani model korišten prema hrvatskoj identitetskoj populaciji već podulje, nastavlja se i u današnjem vremenu proračunskim financiranjem te prešutnim i pognutim odobravanjem formalnih političkih hrvatskih izvršitelja i njihovih saborskih klupskih ručnih podupiratelja.
Druge strane nikad nema u fokusu niti su zbivanja vezana uz nju predmet javne osude, ma kolike posljedice ostavila u vremenima koja su slijedila u hrvatskom društvu.
Prošlost se u Hrvatskoj jednostavno ne smije ostaviti na miru, a pogotovo se ne smije govoriti o istim agresijskim obrascima primijenjenima pri napadu na Hrvatsku. Zato se Hrvatska i doima kao politička, društvena i prostorna neuređenost kojoj mladi okreću leđa, koja intenzivno stari i nestaje, čiju populaciju financijski pritišću razni faktorinzi, koju kupnjom nekretninskirazvlašćuju stranci, koja je jedina s druge istočne europske strane nastavila generacijski slijed i koja pravi ideološki pomak iz totalitarnog bivšeg zajedništva ni u višestranačju nije imala snage provesti.
Ostaje dojam kako hrvatska politička i financijska izvršiteljska strana jedino i djeluje za potvrde hrvatskih kreditnih mogućnosti izvana, čija ih potvrđena formalna zadovoljstva politički podižu i omogućuju im novu razinu javne dojmljivosti.
Važnost se kreditnog rejtinga nameće kao ključ hrvatskog ukupnog razvoja, iako se nikad nije dogodio vidljiviji investicijski pomak po potvrdi očuvanja ili podizanja istog ili se na primjer nikad nije bitnije podigla povoljnost zaduživanja običnih građana. Dojmljivost financijskog resornog djelovanja postavila se kao ključ političke stabilnosti i opstojnosti, a na temelju nje se uvijek i nastojalo prikazivati uspješnost i posvećenost hrvatskoj budućnosti.
Međutim, svi hrvatski kreditni rejtinzi nisu mogli podići Hrvatsku s europskog dna po razvijenosti, investicijskoj uspješnosti, socijalnoj sigurnosti, zaduženosti i općenito financijskoj uređenosti, ali su mogli učiniti i uvijek su činili hrvatske političke izvršitelje posebno ozarenima.
Njihovo je samozadovoljstvo postalo zapravo prevladavajući oblik ukupnog zadovoljstva na hrvatskoj javnoj sceni, neovisno o ostalim silnim negativnostima koje su preplavile Hrvatsku.
Krivi put
Posebno demografskima, čija se razina destrukcije i gubitaka ne može nadomjestiti nikakvim kreditnim rejtinzima, financijskim stabilnostima, agencijskim zadovoljstvima i naročito izvršiteljskim zadovoljstvima.
Vladavina im traje već šest punih godina i osim ostavljanja dojma izjavama, ozbiljnijih reformskih i revitalizacijskih pomaka nije bilo niti ih je moguće očekivati s izvršiteljima u čekanju na zeleno svjetlo. Naravno agencijsko.
“Povjerenje međunarodnih agencija za dodjelu kreditnog rejtinga pokazuje da je Hrvatska nakon snažnog gospodarskog oporavka u 2021. i dalje na dobrom putu. Provedbom strukturnih reformi, kao i daljnjim korištenjem europskih sredstava, nastavljamo poticati gospodarski rast” (Plenković, A., Jutarnji list, 7. 5. 2022.).
“Procjene rejting agencija ne odnose se samo na kamatne stope i na jeftin novac na koji se on referirao nego i na adekvatnost neke zemlje za poslovanje i u konačnici na ukupnost ekonomskih odnosa u nekoj zemlji. Zbog toga su procjene rejting agencija itekako relevantne za sve potencijalne ulagače u Hrvatsku” (Ćorić, T., Jutarnji list, 7. 5. 2020.).
“Sve skupa, jedna zaista pozitivna ocjena, vrlo dobrodošlo izvješće u ovim okolnostima, koje nam zasigurno daje pozitivan poticaj za nastavak svega što radimo, s jednim vrlo izglednim pozitivnim razvojem događaja u nastavku godine što se tiče hrvatskog kreditnog rejtinga” (Marić, Z., tportal.hr, 7. 5. 2022.).
Međunarodno agencijsko povjerenje, snažni (stalno korišteni pojam u diplomatskim oracijama) gospodarski oporavak, dobar put, poticanje gospodarskog rasta, poticanje potencijalnih ulagača, poticaj za nastavak svega što se radi itd. itd.
Uvijek iste fraze po Fitchevoj objavi i ovih dana i prije godinu, dvije tri…, a pomaci su s europskog dna poput nemoguće misije.
Demografski rejting
Ostavljanje dojma i najave i dalje ostaju jedini reformski oblik djelovanja, dok vrijeme neumitno prolazi, a s njim demografski prolazi i Hrvatska prema sve većoj praznini svojih prostora. Najveće moguće gubitke hrvatskog društva i prostora i hrvatske države nije moguće nadomjestiti rejtinzima, najavama i osobnim zadovoljstvima niti ih se može pokrivati agencijskim potvrdama izvana.
Hrvatska demografska stvarnost izgleda kako slijedi, a budućnost će s ovakvom političkom mirnoćom i dojmljivošću izgledati za Hrvatsku gore od inače vrlo negativnih predviđanja stručnjaka UN-a.
Uvijek treba hrvatskim recentnim izvršiteljima ponavljati UN- ov agencijski demografski rejting: Hrvatska je među najstarijim populacijama u Europi i svijetu, Hrvatska se nalazi u demografski najugroženijem području u svijetu, Hrvatska će do sredine stoljeća pasti na ispod tri milijuna stanovnika, Hrvatska će… UN-ovom agencijskom demografskom rejtingu treba još dodati kako unutar Hrvatske ima područja (naročito općina i naselja) koja su u samo deset međupopisnih godina izgubila i više od 50 % svog ukupnog stanovništva!
“Na dobrom smo putu”, “snažan rast”, “nastavak puta” i slični politički olako i s osmijehom izgovoreni izričaji zato svakom racionalnom i zabrinutom za hrvatsku budućnost zvuče poput requiema za hrvatsku budućnost.
Fitch naravno ne sagledava hrvatski demografski rejting niti ga je za njega briga, iako bi konačno i veliki ekonomski i financijski stručnjaci trebali valorizirati u procjenama demografske parametre i trendove, uvažavajući činjenicu da je upravo ljudska populacija (radna snaga) najvažniji čimbenik u svim djelatnostima i da se radna snaga ne može supstituirati prisilno preseljenim stanovništvom niti će imigracija biti u budućnosti jedini model dohvata radne snage.
Podsjetimo zato hrvatske izvršitelje ponovno s novim i nekim starim pokazateljima na hrvatski demografski rejting ili jednostavnije nestanak.
Nenadoknadiv gubitak
1. Depopulacija je ukupnog hrvatskog stanovništva samo u deset međupopisnih godina dosegla razinu od gotovo 400.000 osoba.
2. Prirodni je pad hrvatske domicilne populacije (više umrlih nego rođenih) u istom tom posljednjem međupopisnom razdoblju 2011.-2012. godine iznosio nevjerojatnih gotovo 170.000 osoba!
3. Prirodni pad hrvatskog domicilnog stanovništva nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine iznosi više od 150.000 osoba.
4. Prirodni pad domicilnog hrvatskog stanovništva u razdoblju od 2010. godine do kraja ožujka 2022. iznosi nevjerojatnih
57.152 osobe, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske od 29. 4. 2022.
5. Prirodni pad hrvatske domicilne populacije već u prva tri mjeseca 2022. godine iznosi 8868 osoba.
6. Agenciju Fitch ne zanima ni silina nestanka brojnih učenika osnovnih i srednjih škola, čime se potvrđuje istovremeno i silina iseljavanja iz Hrvatske. Tijekom razdoblja od 2005. do 2018. školske godine čak je gotovo 120.000 učenika manje u školskim klupama diljem Hrvatske ili točnije njih 119.817. Hrvatska je to mladost koja napušta zemlju sa svojim roditeljima, a s mladošću odlazi i hrvatska budućnost, hrvatski potencijal i hrvatski rejting po puno osnova. Događa se to pred našim očima i očima političkih izvršitelja kojima je kreditni rejting Hrvatske važniji od demografskog opstanka i nastavka.
7. Novi podaci iz popisa stanovništva iz 2021. godine po dobnom sastavu potvrđuju kako je najbrojnija petogodišnja dobna skupina starosti 60-64 godine, kako stanovništva starosti 55 do 69 godina ima 105.095 više od mladog stanovništva do 19. godine starosti, a starijeg i starog
stanovništva iznad 65 godina starosti ima više čak za 125.082 od mladog do 19. godine starosti.
8. Upravo je ovakav demografski rejting uveo Hrvatsku među najstarije europske i svjetske populacije i prema demografskoj tipizaciji dobnog sastava stanovništva doveo na prag izrazito duboke starosti (0-19 godina ≤ 20 % i ≥ 65 godina starosti ≥ 25 % u ukupnom stanovništvu).
9. Budućnost samo s linearnim nastavkom demografskih trendova i ovakva demografska sadašnjost moraju zabrinuti čak i ozarena
lica hrvatskih izvršitelja po objavi Fitcheva hrvatskog kreditnog rejtinga.