Već neko vrijeme među stanovnicima Zagreba prepričavaju se mučni prizori s Glavnog kolodvora, odnosno Tomislavova trga, na kojem se okuplja mnoštvo migranata, na koje policajci, kako i sami priznaju, dosad nisu reagirali ozbiljno, no da se u tom pogledu ipak nešto mijenja, moglo se naslutiti nedavno, kada su policajci priveli desetke migranata koji su se okupljali u samom središtu glavnoga hrvatskog grada.
I mimo ovog slučaja u našoj se zemlji još i prije pandemije koronavirusa govorilo o migrantskoj krizi koju je zasjenila ta globalna zdravstvena problematika, a iako je migrantska kriza ostala u sjeni, ona očito nije prestala postojati.
Glavnu riječ u krizi s migrantima, baš kao i u krizi s pandemijom, ima ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kojemu se sposobnosti teško mogu osporiti. Voljeli ga ili ne, mora se priznati da je Božinović iskusni diplomat i prekaljeni političar koji spada u skupinu rijetkih Plenkovićevih suradnka za kojim se ne diže prašina, barem ne u negativnom kontekstu i u kontekstu blamaža.
Oštra pravila
U svojim javnim nastupima Božinović je odmjeren, ne eksponira se previše, ali pazi da je uvijek u određenoj mjeri prisutan na javnoj sceni, što ga sve ove godine i održava na političkoj površini, na kojoj ga, doduše, drže i njegove veze u Državnom odvjetništvu zbog kojih njegov i Plenkovićev odnos variraju od kvalitetnog i dobrog do odnosa prožetog sukobima i nepovjerenjem.
Tema oko koje se ovaj dvojac sukobljavao i jesu migranti i migrantska kriza, jer je Božinović svojedobno zauzeo vrlo jasan stav i stao u obranu graničnih policajaca koje su napadale razne nevladine organizacije i europski mediji prozivajući ih za nasilje nad migrantskom populacijom koja se raznim putovima iz susjedne Bosne i Hercegovine i Srbije nastojala probiti u našu zemlju, a potom i u samu Europsku uniju. Odande, pak, stižu dvosmisleni napuci – dok se s jedne strane traži humaniji pristup migrantima, s druge se strane od Hrvatske, posebice sada kada se sprema za ulazak u Schengen, zahtijeva da osigura svoje granice, koje će uskoro postati ulaznica u Europu svima onima koji nas okružuju, ali i onima koji bi lako mogli imati sumnjive namjere.
Da je Europa prema migrantima oprezna i podijeljena, može se vidjeti i u našem susjedstvu: Mađari već neko vrijeme na svojim granicama imaju žicu, sličnu politiku donedavno su vodili Slovenci, a s obzirom na novu vlast u Italiji, i oni bi vrlo lako, kad je riječ o migrantskoj politici, mogli početi slijediti mađarski primjer. Iako premijer Plenković na tu temu ne istupa u javnosti i osluškuje bilo i naredbe iz Europske komisije, u Ministarstvu unutarnjih poslova naveliko se pripremaju za nadolazeće hladne dane, ali i za ulazak u Schengen, pa tako naši sugovornici iz toga Božinovićeva resora otkrivaju kako Hrvatska ni po koju cijenu neće i ne smije postati “hot spot” za migrante.
Mali rat
Vlada to neće dopustiti, svjedoči naš sugovornik blizak Božinoviću i Plenkoviću, te kaže da bi se uskoro trebale provoditi rigorozne i konkretnije kontrole pa svi oni koji u našu zemlju uđu bez dokumenata ovdje neće ostati dugo, nego će biti vraćeni u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Ti napuci navodno već kruže među policijskim službenicima koji su nedavno u Zagrebu doista priveli nekolicinu migranata. Iz MUP-a, doduše, službeno zasad objašnjavaju kako je svim tražiteljima međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj osiguran smještaj u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite, a osigurana su im i druga prava koja proizlaze iz Zakona o međunarodnoj i privrednoj zaštiti. Usporedno s time, osiguravanje smještaja osobama kojima je izdano rješenje o povratku nije u nadležnosti policije.
“Ovisno o pojedinom slučaju i postojanju dokaza, poduzimaju se i druge mjere u skladu sa Zakonom o strancima s ciljem vraćanja migranata u Srbiju ili BiH na temelju sporazuma o readmisiji”, govore iz MUP-a. Uz to što je veći broj migranata zamijećen u Zagrebu, sve ih se više može vidjeti i u Rijeci, u koju svakoga dana stiže njih oko 150, međutim, odande poručuju kako se oni u tom gradu zadržavaju najviše dva dana. Ipak, treba napomenuti da Grad za humano zbrinjavanje migranata do kraja godine planira izdvojiti oko 230 tisuća kuna, što se odnosi na čišćenje i dezinficiranje kolodvora, postavljanje toaleta i dijeljenje hrane, što je mjera koju poduzima Crveni križ. U Gradu Rijeci nedavno su se požalili da im država nije pomogla, no izgleda da na razini države doista za ovu problematiku imaju nešto drugačije planove, baš kao što nešto drugačije planove od Grada Rijeke imaju ili su barem imali u HŽ Infrastrukturi, zbog čega je i izbio pravi mali rat.
Problem smještaja
Naime, Grad Rijeka nedavno je primio dopis iz HŽ Infrastrukture kojim je odbijeno postavljanje privremenog šatora i kontejnera na dogovorenoj lokaciji na željezničkom kolodvoru u Rijeci za pomoć migrantima, o čemu su iz Grada javnost upoznali priopćenjem. U dopisu HŽ Infrastruktura lokaciju iza stare izložbene lokomotive, pokraj zgrade kolodvora, ocjenjuje kao neprihvatljivu, dok u priopćenju iz Grada Rijeke navode da HŽ Infrastruktura i sve ostale moguće lokacije uz sam kolodvor ocjenjuje neprihvatljivima za smještaj privremenog šatora i kontejnera u kojima bi se ovim ljudima omogućili minimalni sanitarni uvjeti. Grad Rijeka, Riječka nadbiskupija i Hrvatske željeznice nedavno su na tu temu održali sastanak ne bi li se dogovorili o načinu i lokaciji na kojoj bi se osigurala privremena pomoć migrantima koji se skupljaju na željezničkom kolodvoru, a tom sastanku nazočili su i predstavnici primorsko-goranske policijske uprave.
No iz HŽ Infrastrukture Gradu Rijeci poručili su da šator Crvenog križa i sanitarni kontejner postave ispred skladišta bivšeg marketa Graziani kod kolodvora, što ne bi bilo problematično da nije riječ o prostoru u privatnom vlasništvu kojim Grad jednostavno ne može raspolagati. Zbog toga, Grad i Nadbiskupija ne mogu poduzeti ni taj “minimum humanog zbrinjavanja migranata i osigurati minimalne sanitarne uvjete na lokaciji željezničkog kolodvora, gdje migranti pretežito borave”, a valja napomenuti da većina njih upravo vlakovima i dolazi u Rijeku i tu se privremeno zaustavljaju, požalili su se iz Grada, čiji je gradonačelnik Marko Filipović poručio da je boravak migranata u takvim uvjetima na području željezničkog kolodvora slika nehumanog pristupa ljudima kojima je potrebna pomoć. Nemogućnost stvaranja minimalnih sanitarnih uvjeta počet će predstavljati zdravstveni problem ne samo za migrante nego i za djelatnike HŽ-a te građane koji borave u okolici kolodvora.
Zbog svega toga gotovo je neshvatljivo da HŽ odbija nedavno dogovorenu lokaciju, a posebno je neshvatljivo da u svojem dopisu to pravda “sigurnošću željezničkog prometa”, to više što sada migranti borave neposredno uz prugu, odnosno zgradu kolodvora, zaključio je Filipović.
Ulazak u Schengen
Dok se u Rijeci vode ratovi vezani uz zbrinjavanje migranata, u svjetskim medijima koji se pozivaju na službene podatke doznaje se da najviše migranata u Europu pokušava ući preko Mediterana, kanalom La Manche u Veliku Britaniju te zapadnobalkanskom rutom preko Srbije. Upravo Srbiju na toj zapadnobalkanskoj ruti Austrija, Mađarska, ali i Europska komisija i smatraju najvećim problemom. Podaci Frontexa, agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, otkrivaju kako je ta ruta ujedno i najaktivnija migracijska ruta kojom je samo u prvih devet mjeseci ove godine s područja zapadnog Balkana u EU ušlo više od 100.000 ljudi, što je tri puta više nego prošle godine. Samo je u rujnu ove godine na toj ruti zabilježeno više od 19 tisuća ilegalnih prelazaka granice, a broj migranata koji su ove godine prošli kroz Srbiju u odnosu na lani je udvostručen pa tako više od 60 posto migranata koji dolaze na granice EU-a prođe kroz Srbiju. U najvećoj mjeri riječ je o državljanima Indije, Tunisa, Burundija, Pakistana i Afganistana, kojima je Srbija popularna i zbog viznog režima jer državljani Tunisa, Indije i Burundija u tu zemlju mogu ući bez vize. Na to je nedavno reagirao EU koji je stisnuo Srbiju u namjeri da promijeni svoj bezvizni režim pa je ujedno potpisan i ugovor prema kojem Beograd iz Bruxellesa dobiva bespovratnih 36 milijuna eura kako bi uskladio vlastitu viznu politiku s onom europskom do kraja godine.
Migrantska kriza ponovno se tiho valja Europom, priznaju to i u hrvatskom MUP-u naši sugovornici u neformalnim razgovorima te dodaju da baš zbog Srbije i naša zemlja mora provesti konkretnije mjere, a uz to se napominje da su Austrija, Slovačka i Češka zbog ovih problema ponovno uspostavile kontrolu vozila na svim graničnim prijelazima, dok su Mađari uveli civilne patrole na granici i dodatno podigli ogradu prema Srbiji. Na razini EU-a države članice pozvane su pak da razmotre vlastiti minimalni godišnji prag za prihvat pet ili deset tisuća migranata koji su podnijeli zahtjev za azil u nekoj od članica EU-a.
Novi, tihi migrantski val postaje tako u ovim izazovnim vremenima još jedan veliki zalogaj za Europu, a time i za Hrvatsku koja se u takvom okruženju priprema za ulazak u Schengen.