Novinar Goran Milić gostovao je u emisiji Podcast Velebit u kojoj je govorio o čitavom nizu tema, od vlastitog života pa sve do geopolitike, Trumpa, Rusije, domaće politike i međunacionalnih odnosa u Hrvatskoj.
U početku se osvrnuo na one koji su ga napadali zbog rada za Yutel.
“Svako vrijeme donosi svoje. Ja sam bio poštovan i u Zagrebu i u Beogradu. Ali kada dođe rat morate izabrati stranu. Ako ćeš izvještavati kao CNN, pa malo gledati jednu pa drugu stranu, kad netko pretjera, kritizirati, to ne može. Ili si naš ili si njihov.”
“Biti nečiji znači usvojiti rječnik jedne ratne propagande. Ako za jedne kažete branitelji a za druge kažete srbo-komunističko-četnički agresori, vi možete biti u pravu, ali to odgovara za publiku te zemlje koja je napadnuta. Ali ne odgovara ni za Engleze ni za Francuze ni za ostatak svijeta.”
Milić odbacuje kvalifikaciju da je Yutel bila televizija za očuvanje Jugoslavije.
“Kako je onda vojska oduzela odašiljače Yutelu? Čudi me da za 27 godina nikoga to nije zanimalo.”
Govorio je o vlastitom iskustvu u Beogradu uoči rata.
“To vam je tako kad je rat. Jasno je bilo da u Beogradu ne mogu ostati. Uostalom, ja sam bio prepoznatljiv. Ispred mog stana su se skupljali Šešeljevi radikali.”
Nismo apsurdistan
Rekao je da se u životu puno selio i da je vidio puno stvari, što mu je omogućilo jedan atipičan pogled na stvari.
“Evo primjerice, kod nas se često čuje izraz ‘ovo je moguće samo u Hrvatskoj’. Sad se radi neka emisija ‘Apsurdistan’, koja upozorava na apsurde u Hrvatskoj. To bi značilo da su ti problemi jedinstveni. Pa jedan od tih navodnih apsurda jest i broj općina.
Pa Švicarska ima, kao jedna zemlja koja je svima uzor, na broj stanovnika više općina od Hrvatske.”
“Je li smisao ukinuti općine, ili promijeniti način rada tih općina, što bih ja jako volio.”
Nastavlja govoreći da nismo jedinstveni, ni po lošim ni po dobrim stvarima.
“Niti je naša hrana najbolja, niti najdiversificiranija, niti je naše more najljepše. Mi varamo turiste jer im pokazujemo Zlarni rat, a Zlatni rat je jedan na koji se, pored još pedeset sličnih plaža, skupi 90 posto turista. A ostalo je kamenjar koji čuvamo kao svetu kravu.”
Bosna je sve više podijeljena
Kaže da je Bosna i Hercegovina sada više podijeljena nego za Daytona, i to zahvaljujući upornoj politici Republike Srpske.
“Ja nisam za podjelu Bosne, nisam nikada ni bio. I to možda iz hrvatskog sebičnog razloga. Ako bi se Hrvati odijelili iz Bosne, nema sumnje da bi se i Srbi odijelili. Mi bismo dobili 700-800 kilometara granice sa Srbijom.
Dakle, iznad mog Slanog u Trebinju ne bi bila bezopasna “vojska” Republike Srpske, nego bi bila vojska Srbije.”
“Opasnost od eventualnog sukoba postoji”, kaže Milić, “čim se poremeti ravnoteža na geopolitičkom polju, posebno između SAD-a i Rusije.”
Hvali Plenkovića i Kolindu
Kaže da nije htio previše komentirati Andreja Plenkovića i Kolindu Grabar-Kitarović, zato što nije htio da se njegovo mišljenje dovodi u vezu s karijerom njegovog sina. Međutim, upitao se zašto se ne valorizira međunarodni ugled predsjednice i premijera.
“Pazite, kada je Tito bio dočekivan u svijetu, nama je to imponiralo, mi smo bili zadovoljni. A sada, kao da je to bez veze. Ako premijer suvereno dođe kod povjerenice, mi to ne vidimo na taj način.”
Dodao je da ne razumije zašto su reakcije u Hrvatskoj na predsjedničino ponašanje na finalu Svjetskog prvenstvu u nogometu bile uglavnom negativne, a u svijetu više nego pozitivne.
“Svatko ima pravo da ga ponašanje predsjednice nervira. Ali sustavno potenciranje tog nerviranja, to je već politika.”
Priče o Sorosu su teorije urote
Milić je odbacio sugestiju da George Soros radi na islamizaciji Zapada.
“To je preveliki zahvat da bih ja o tome nešto znao. Kakva je to konspiracija, možete misliti da netko ima snimku toga. Ali, to dobro zvuči u polemikama.”
“Zašto bi Angela Merkel išla u suradnju sa Židovima? I to radi islamizacije Europe. I zbog čega? Nije mi to logično.”
Vidi perspektivu i Hrvata i Srba
Dotaknuo se i Milorada Pupovca i položaja Srba u Hrvatskoj.
“Pupovcu bi, polazeći iz hrvatske perspektive mogao reći ovako: ‘Možda nisi ti Milorade, ali tvoji i ovi koje zastupaš su napravili kaos po Hrvatskoj, tri godine nas držali pod okupacijom, iselili sve Hrvate s tog okupiranog područja, i to bi ti zaboravio. A onda kad smo mi smogli snage, a vi odbili Z4 plan, odbili sve jer ste htjeli okupaciju, onda ste vi dogovoreno pobjegli, kao što ste pobjegli iz Sarajeva, iz Odžaka, iako niste morali, ali ne želite živjeti kao manjina, onda ste vi žrtva’.”
“Ali da sam Srbin, rekao bih ovako: ‘Prvo ste nam ukinuli konstitutivnost, koju smo imali na temelju povijesti, na temelju dogovora, i na temelju naših 12 posto koji smo bili ostatci zaklanog naroda u Jasenovcu. Kada ste vi počeli dovoditi iz inozemstva ljude sa za dom spremni i šahovnicama mi smo se prestravili i napravili neku vrstu samoobrane. Međutim, vi ste jedva dočekali da nas izbacite, i mi smo sad svedeni na 4-5 posto. I sad vam je i tih 4-5 posto previše, i crtate kukaste križeve i vičete ‘ubi Srbina’.”
Srba natproporcionalno u visoko-tehnološkim tvrtkama
Ipak, nacionalno pitanje, pa i odnose između Hrvata i Srba sada vidi u kontekstu novih tehnologija, koje, kako kaže, ne pitaju za nacionalnost.
Uvijek postoji situacija da većinski narod želi promovirati vlastite interese na štetu drugih, rekao je Milić. Nekada su Srbi bili u poziciji da biraju između najboljih mjesta u upravi i slično, a sada su u toj poziciji Hrvati.
“Kod tih novih start-upova, informatičkih firmi, natproporcionalan je broj Srba. Hrvati su na neki način, zbog tih sigurnih radnih mjesta koja im se nude, zaspali. Srbi nisu imali alternativu pa su se aktivirali kod tih novih tehnologija.”
Je li se smjelo reći “Hrvat sam”?
Komentirao je i izjavu Kolinde Grabar-Kitarović kako se u Jugoslaviji nije moglo izjašnjavati kao Hrvat. Rekao je da u toj izjavi ima istine.
“Istina je da se kao Hrvat izjašnjavalo u vojsci, u radnoj knjižici. Čak je bilo i pitanje, pa kad je bilo kadroviranje za neke savezne funkcije uvijek se išlo na to. Međutim, u novinama i u medijima, samo je književnik bio srpski, hrvatski, bosanskohercegovački književnik.”
“Jednom prilikom, kada su mene intervjuirali, pitali su me odakle sam. Rekao sam da sam podrijetlom Dalmatinac, ali da sam rođen i živim u Zagrebu. Stavili su naslov “Dalmatinac u Beogradu”. Izbacio je riječ Hrvat. I svi su izbacivali. Ne postoji taj naslov.”
Ni Srbe ni Hrvate se nije nazivalo njihovim nacionalnim imenom, tvrdi Milić. “Jedino Makedonci, djelomično Crnogorci, Slovenci pola-pola, a Bosanci su mogli jedino biti Bosanci, ne Srbi i Hrvati iz Bosne.”
Ipak, Kolinda nije u pravu oko jogurta, dodaje Milić. “Jogurta je bilo, puter i sladoled su bili uvijek dobri.”
“U kapitalizmu, kada si na poslu, onda si pod stegom. Ali onda kada ideš kupovati, kada ideš trošiti novac, onda si gazda. Zato što su ovi kod kojih kupuješ pod stegom. A u socijalizmu je bilo obratno. Svi su na poslu bili gazde, ali zato kad primiš svoju plaću tebe maltretira onaj drugi koji je na radnom mjestu”, dodaje Milić.
Što Trump misli o Meksikancima?
Za Trumpa kaže da ga podržava svaki čovjek koji želi raditi i dobro živjeti.
“Ja kad sam bio u Americi upoznao sam dvije Meksikanke koje su brale salatu za deset dolara po satu. Od toga im je, nakon hrane i stana, ostalo pedeset tisuća dolara na godinu. Drugu godinu one više nisu brale salatu, nego su uložile u frizeraj, uzele kredit od banke i krenule šišati svoje Meksikance. Od deset dolara na sat došle su do dvadeset dolara po šišanju, a to je šezdeset dolara po satu. One su ostvarile američki san.”
“Znate što Trump misli o tim Meksikankama? ‘Good work’, ‘bravo cure’. To je Amerika, i tako Amerikanci razmišljaju. Ali oni koji dođu pa ne bi brali salatu, pa bi muljali, pa bi švercali drogu, pa bi švercali ljude. Za njih, zid.”
O vlastitim ambicijama
Rekao je da još ima ambicija, ali ne za sebe osobno.
“Što ja mogu više? Ne mogu pojesti sve što imam. Želim školovati neke ljude, uvesti ih u novi način razmišljanja, i tako doprinijeti društvu.”