Kao što je već poznato hrvatski premijer Andrej Plenković je zbog talasemija minor ili urođene anemije izbjegao služenje JNA. A po mišljenju doktorice Dijane Ramić-Severinac, koja je dobro upoznata s tom bolešću jer je u njezinoj obitelji prisutna desetljećima, (imali su je njezini roditelji, a naslijedila su je i njezina djeca), takva dijagnoza ne bi trebala utjecati na vojni rok. Jer tu se ne radi o nekoj ozbiljnoj bolesti, kakvu je recimo preležao naš najveći znanstvenik i izuzmitelj Nikola Tesla.U ovom kontekstu možda nije na odmet spomenuti i našeg velikog književnika Miroslava Krležu koji je onako krhkog zdralja 1915. godine mobiliziran kao domobran i poslan na bojišnicu u istočnoj Europi (Galicija) gdje doživljava Brusilovljevu ofenzivu. Na bojištu je kratko vrijeme, a ostatak rata provodi po vojnim bolnicama i toplicama zbog slaboga zdravstvenog stanja, a i objavljuje prve književne i novinske tekstove
Ovih se dana uzburkala hrvatska javnost nakon što je objavljeno da hrvatski premijer nije služio ondašnju JNA zbog rijetke bolesti. Naknadno je utvrđeno da se radi o slabokrvnosti a sam je
premijer Andrej Plenković potvrdio kako je zbog dijagnoze talasemije minor oslobođen odlaska u vojsku.
A kakva je to bolest i može li biti zapreka služenju vojnog roka, detaljno su ispitali neki mediji a za DNEVNIK.hr sve o toj bolesti iscrpno je pojasnila dr. Dijana Ramić-Severinac koja i sama dugo godina živi s tom dijagnozom i koja je kazala da takva dijagnoza ne bi trebala utjecati na vojni rok pa sukladno tome i Plenković je mogao služiti vojsku bez problema. Jer tu se ne radi o nekoj ozbiljnoj bolesti, kakvu je recimo preležao naš najveći znanstvenik i izuzmitelj Nikola Tesla, a riječ je o opakoj koleri, nakon koje je on bio oslobođen služenja vojnog roka u ondašnjoj državi.
Tesli su se liječnici devet mjeseci borili za život i nakon što je nekim čudom preživio nije bilo nikakve teorije da služi vojsku. U ovom kontekstu možda nije na odmet spomenuti i našeg velikog književnog barda Miroslava Krležu koji je onako krhkog zdralja 1915. godine mobiliziran kao domobran i poslan na bojišnicu u istočnoj Europi (Galicija) gdje doživljava Brusilovljevu ofenzivu. Na bojištu je kratko vrijeme, a ostatak rata provodi po vojnim bolnicama i toplicama zbog slaboga zdravstvenog stanja, a i objavljuje prve književne i novinske tekstove.