Poznato je da zdravstvo čeka reforma, a da situacija nije nimalo sjajna svjedoče predviđanja kako će broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u sljedećih pet godina pasti za 24 posto.
“Time rad u toj djelatnosti postaje nemoguć, a broj medicinskih sestara zbog odlaska u mirovinu i nedostatka novog kadra za dodatnih 25 posto”, ističu iz komora liječnika i medicinskih sestara.
S druge strane, neke projekcije za sljedećih pet godina ukazuju na to da će se broj bolničkih liječnika povećati za 23 posto, s obzirom na one koji će u tom razdoblju otići u mirovinu i broj liječnika koji ulazi sustav.
Kao i o drugim pitanjima, struka i tu očekuje rješenja od predstojeće reforme zdravstvenog sustava koju najavljuje ministar zdravstva Vili Beroš.
U javnom i privatnom zdravstvenom sustavu trenutno radi ukupno 15.668 liječnika, a taj se broj povećao za 9,1 posto u odnosu na 2017. Njihova prosječna dob je 51 godina, a 63 posto su žene.
U bolnicama je trenutno 9170 liječnika, prosječne dobi od 43 godine. Njih 995 je starije od 60 godina, a u sustavu trenutno radi i 127 umirovljenika na pola radnog vremena.
Među njima je 6276 specijalista, čiji je broj porastao za 300-tinjak u odnosu na 2017. godinu. Evidentirano je i 2558 specijalizanata pa u HLK-u procjenjuju da će broj specijalista u bolnicama u pet godina narasti za 23 posto.
U primarnoj zaštiti situacija je obrnuta. Sljedećih pet godina očekuje se dodatni pad broja liječnika za 2 s obzirom na trenutnih svega 236 specijalizanta.
Naročito je kritično u obiteljskoj medicini gdje je trenutno svega 131 specijalizant, a među njima 122-oje već su sada nositelji tima. Procjena je stoga da će u toj djelatnosti broj liječnika u idućih pet godina pasi za 27 posto.
