‘NJEMAČKA OVIM PAKETOM POKAZALA VELIKI SREDNJI PRST OSTATKU EUROPE’: Države su ljute na Berlin te imaju sve oštrije zamjerke zbog novootkrivene rasipnosti

Foto: Guliver Image

Prije deset godina Europa je bila u jeku krize eurozone. Tada je Njemačka strogo provodila mjere štednje. Sada se situacija promijenila i ostatak Europe je gnjevan na Njemačku zbog velikih energetskih subvencija za koje se boje da bi mogle pogoršati politički eksplozivnu podjelu između bogatih i siromašnih na kontinentu, objavio je Politico.

Rastućim napetostima ne pomaže ni to što je upravo njemačka ovisnost o ruskom plinu jedan od uzroka energetske krize u Europi. Sve je više neslaganja u EU, osobito u Francuskoj i Italiji, oko njemačkog paketa subvencija vrijednog 200 milijardi eura najavljenog prošlog tjedna za ublažavanje punih učinaka energetske krize na potrošače i poduzeća.

Ove pritužbe vjerojatno rasplamsati na summitu EU-a u petak u Pragu, kada će se čelnici pozabaviti pitanjem rastućih troškova energije i njihovim gospodarskim posljedicama.

“Njemačka je ovim paketom pokazala veliki srednji prst ostatku Europe. To je stvarno podiglo temperaturu s drugim zemljama”, rekao je jedan dužnosnik EU-a.

Njemačku kritiziraju da joj velika gospodarska moć omogućuje spašavanje gospodarstva, dok siromašnije nacije pucaju. Zbog velike pomoći države, njemačke tvrtke imaju prednost o kojoj druge europske države mogu samo sanjati.



Države kažu da Njemačka mora pokazati solidarnost, a ne samo brinuti o sebi, i to ne samo zbog toga što je Berlin dijelom odgovoran za dominaciju Gazproma u Europi, već i zato što velika potražnja za plinom u Njemačkoj diže cijene plina i za ostale europske zemlje.

Talijanski ministar energetike Roberto Cingolani u nedjelju rekao je za talijansku državnu televiziju Rai kako “Nijemce više brine opskrba plinom nego cijena, ali za ostalih 26 zemalja to nije tako”.

Povjerenik EU za gospodarstvo Paolo Gentiloni nakon sastanka ministara financija u ponedjeljak je u ime Europske komisije pozvao zemlje da koordiniraju svoje mjere spašavanja i izbjegnu potkopavanje jedinstvenog tržišta.

“Akcije poduzete na nacionalnoj razini imaju važne učinke na druge države članice, stoga je koordinirani pristup na europskoj razini važniji nego ikad”, izjavio je Gentiloni.

Čak je i Mario Draghi, talijanski premijer u odlasku, ukorio Njemačku.

“Ne možemo se podijeliti prema našem fiskalnom manevarskom prostoru, potrebna nam je solidarnost”, rekao je kasno u četvrtak.

Guido Crosetto, suosnivač stranke Braća Italije za koju se očekuje da će voditi sljedeću talijansku vladu, rekao je u objavi na Twitteru kako odluka Njemačke “koja nije dogovorena, nije podijeljena, nije priopćena, prijeti u korijenu obrazloženju Unije”.

Iz Pariza također dolaze nervozne izjave. Francuski ministar financija Bruno Le Maire, na putu na sastanak ministara financija eurozone u ponedjeljak u Luksemburgu, je kazao: “Ako nema konzultacija, ako nema solidarnosti, ako nema ciljane potpore poslovanju, ako nema poštovanja jednakih uvjeta, riskiramo fragmentaciju eurozone.”

Njemačko blokiranje poziva za ograničenje plina u cijeloj EU kako bi se uhvatila u koštac s energetskom krizom, također ne podupire njezin cilj među drugim zemljama. Čak je i njemački Savezni revizijski sud kritizirao financiranje plana koji je suprotan desetljeću njemačkog fiskalnog konzervativizma.

Najava novog paketa dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je njemački ministar financija Christian Lindner u intervjuu za Politico rekao da se Njemačka i EU moraju vratiti strogoj fiskalnoj disciplini. Međutim, kada je riječ o energetskoj velikodušnosti, Lindner je u ponedjeljak u Luksemburgu branio taj potez.

“Mjere su proporcionalne njemačkom gospodarstvu te u skladu s onim što rade drugi u Europi”, poručio je.

Francuski povjerenik Thierry Breton u objavi na Twitteru je ustvrdio: “Njemačka si može priuštiti posudbu 200 milijardi eura na financijskim tržištima, neke druge države članice to ne mogu. Moramo hitno razmisliti o tome kako državama članicama — koje nemaju ovaj fiskalni manevarski prostor — ponuditi mogućnost potpore svojim industrijama.”

Nadolazeća reforma Pakta o stabilnosti i rastu EU nadvija se nad sve oštrijom raspravom o novootkrivenoj rasipnosti Njemačke. Pakt, temelj sustava fiskalnog nadzora EU-a, stavljen je na led tijekom pandemije, ali Komisija je sada spremna najaviti preuređenje sustava, koje bi stupilo na snagu 2024. godine.

Dok će dvostruki temelj financijskog pravilnika EU-a ostati, pakt će uključivati ​​novi element fleksibilnosti koji se činio tabuom prije deset godina. Točnije, Komisija predlaže ukidanje obveze za zemlje s razinom duga višom od 60 posto BDP-a da godišnje smanjuju svoj dug za 1/20, a zemlje bi također dobile više vremena za smanjenje razine duga.

Veliki dio političkog zamaha za reviziju pravila Pakta o stabilnosti i rastu došao je iz Pariza. Prošlog prosinca francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegov talijanski kolega Mario Draghi pozvali su na reformu fiskalnih pravila EU-a kako bi odražavala “novu strategiju rasta” i osigurala “dovoljno ključne potrošnje za budućnost”.

Očekuje se da će nova talijanska vlada ponoviti Draghijev stav, dok čak i zemlje koje su vijorile zastavu štednje, poput Nizozemske, ublažavaju svoje zahtjeve za fiskalnom razboritošću.

Kao najvećem europskom gospodarstvu, ono što se događa u Njemačkoj je važno, ali Berlin bi mogao otkriti da ima ograničenu naklonost drugih zemalja EU-a u trenutku kada mnogi vjeruju da je ujedinjeni odgovor jedini način da se uhvati u koštac s golemim gospodarskim izazovima koji se očekuju ove zime.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI