NOVI ČLAN UPRAVE INE OTKRIO: ‘Nikada nisu sve količine nafte odlazile na preradu u Mađarsku, nego puno manje’

Foto: Davor Pongračić/Cropix

Novi član Uprave Ine Miroslav Skalicki za RTL je govorio o memorandumu koji je potpisan između MOL-a i INA-e.

“Taj memorandum je u svakom slučaju na neki način pomogao INA-i da optimizira nekakve svoje logističke kapacitete i procese. Međutim, ono što je u cijeloj priči puno bitnije je ta nafta koja se iz Hrvatske izvozila. Po medijima se često spekuliralo da su to ukupne količine koje Hrvatska proizvede u Slavoniji… Nije to baš bilo tako. Nikada nisu sve količine nafte odlazile na preradu, odnosno nisu se izvozile u Mađarsku, nego puno manje. Ako gledamo konkretne brojke ove godine, otprilike dvije trećine hrvatske nafte koja je crpljena u Hrvatskoj su ipak prerađene u Hrvatskoj, a svega jedna trećina je izvezena. I dodat ću – izvezena i prodana po tržišnim cijenama u Mađarsku, da bi se preradila u MOL-ovoj rafineriji”, govori Skalicki.

Prema njemu je, dakle, kada pričamo o izvozu iz Siska u Mađarsku, to dobar poslovni potez.

“U tom trenutku nije bilo mogućnosti da se ta nafta na profitabilan način dalje prerađuje. Stvar je u tome da je rafinerijsko poslovanje u INA-i stvaralo velike gubitke kada su Sisak i rafinerija bile u pogonu. I sad nakon što je sisačka rafinerija zatvorena, rafinerijsko poslovanje i dalje stvara gubitke od preko deset milijuna dolara mjesečno upravo zato što riječka rafinerija nije po svojim mogućnostima prerade dignuta na razinu na kojoj bi trebala biti, ali to je u postupku”, kaže novi član Uprave.

Ako pričamo o trenutnoj energetskoj krizi u svijetu, bi li nam sisačka rafinerija, u ovom trenutku u Hrvatskoj, pomogla za nekakvu energetsku neovisnost?



“Ne, jer to nije izvor energenta, to je samo hardware za preradu. Poslovno pitanje koje se u tom trenutku postavljalo je – trebaju li nam dvije rafinerije koje u tom trenutku nisu vrlo učinkovite ili je bolje velika sredstva uložiti u jednu rafineriju i dobiti jednu vrlo učinkovitu i vrlo modernu rafineriju? Odluka je bila ta, odluka je pala na riječku rafineriju”, govori Skalicki.

Je li u toj odluci trebao sudjelovati predsjednik Vlade Andrej Plenković?

“To su isključivo poslovne odluke i puno toga se danas priča, ali isključivo poslovna odluka. Ja vam sad pokušavam objasniti nekakve razloge i argumente zašto je ta poslovna odluka bila takva. Dodatno treba naglasiti i ono što podržava dodatno i naglašava tu odluku – znači investicija u riječku rafineriju koja se sad trenutno dešava je 4 milijarde kuna, to je najveća investicija u povijesti INA-e u nekom projektu. Nikada nije INA više ulagala nego danas u tu rafineriju. I da to stavimo u neku perspektivu, to je trošak veći od troška izgradnje Pelješkog mosta”, kazuje Skalicki.

No, kada možemo očekivati novi model upravljanja? Puno se o tome priča, pa je li on kao novi član uprave zadao sebi, odnosno upravi, nekakav rok da to dovede u situaciju u kojoj će ipak hrvatski članovi imati veće sudjelovanje u odlučivanju nego što je to bilo do sad?

“Naravno, to je jedan od zadataka koji je sada ispred nas. Mislim da je već veliki korak napravljen i postignut konsenzus da obje strane vide da nešto treba mijenjati jer da nije bilo dobro. Nekakvi prioriteti ove uprave su definitivno poboljšanje korporativnog upravljanja i da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, odraditi sve investicije i projekte koji su nam u planu a to je prvenstveno modernizacija odnosno nastavak modernizacije riječke rafinerije kako bi INA i dalje mogla biti stup u opskrbi hrvatske energentima”, govori.

Da se u vrijeme ove Uprave ponovi slučaj Škugor, bi li dao ostavku na mjesto člana uprave?

“Da. Puno puta su me ljudi to pitali, osobno bih”, zaključuje Skalicki.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI