O ratnom zločincu i gospodaru beogradskog podzemlja 90-ih Željku Ražnatoviću Arkanu ispleli su se mnogi mitovi, ali čini se da je njegova uloga lidera elitnih paravojnih snaga bitno preuveličana.
Pokazuje to izvještaj jugoslavenske Kontraobavještajne službe (KOS) koji je objavio ugledni beogradski magazin “Nedeljnik”.
Prema dokumentu koji je u arhivi zaveden pod nazivom “Neka razmatranja u vezi djelovanja Arkana” stoji da zapovjednik paravojnih snaga “nema značajnije vojničke domete” te da “postao medijska zvijezda naprosto zato što je narodu bio potreban narodni melem na ljutu ranu”.
Međutim, Arkana se nedvosmisleno portretira kao ratnog profitera pa je u istom izvješću, napisanom 1992. godine, zabilježeno kako je očito da je Arkan “iz sadašnjeg građanskog rata izašao vrlo bogat”.
Također, autor izvještaja dodaje kako su njegovi jataci postali poduzetnici koji su našli put da “otkupe alibi za svoje dezerterstvo” te da privatni biznismeni idu na “hodočašće u Erdut gdje je donja granica 50.000 njemačkih maraka”.
Očito da su takva “hodočašća” bila Arkanova svakodnevica jer se smatra da je samo na osnovu toga, a zainteresiranih za kupovanje povelja i činova bilo je napretek, zaradio čak 28 milijuna maraka.
No, to je samo dio njegove zarade jer je u jednom trenutku, stoji u izvještaju, kontrolirao 92 posto ilegalnog uvoza nafte u Srbiju. Koliko je na tome zaradio teško je i zamisliti s obzirom na to da je Srbija tada imala ekonomske sankcije, a da je on kontrolirao bušotinu u okupiranim Đeletovcima u Podunavlju.
Da je Arkana prije svega zanimao novac ukazuje i to da se njegova jedinica pojavljivala samo na određenim mjestima, napominje se.