Ustavni sud odbio je zahtjev za ocjenu ustavnosti tzv. zakona o pobačaju
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović objavio je odluku o ocjeni ustavnosti zakona iz 1978. koji regulira pravo na pobačaj, Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece:
“Ne prihvaćaju se prijedlozi za ocjenu suglasnosti s Ustavom. Pod dva, nalaže se Saboru da u roku od 2 godine donese novi zakon”, rekao je Šeparović.
“Prekid trudnoće je jedno kompleksno i kontroverzno pitanje kojem se ne može jednostavno pristupiti. O tom pitanju od pamtivijeka nema konsenzusa. Postoje dvije frakcije – pro life i pro choice. Restriktivni zakoni koji zabranjuju prekid trudnoće izlažu žene zdravstvenim problemima i diskriminacije”, rekao je Šeparović.
“Dva su temeljna prigovora. Jedan kaže da je proglašenjem novog Ustava RH nakon osamostaljenja, izgubljena ustavna osnova Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Drugi kaže da je pravo na život ispred svih prava ljudskih bića, ali i da je embrij subjekt prava zaštite kojemu se jamči ustavna zakona.
Kada je riječ o prvom prigovoru, točno je da ustav s kojim je usklađen važeći zakon danas nevažeći – nesporno je da taj zakon nije usklađen s Ustavom RH, međutim, Hrvatska je prihvatila akte bivše države do usklađenja s vlastitim pravnim poretkom”, kaže Šeparović.
“U Europi je u gotovio svim zemljama prekid trudnoće dopušten uz šire socio-ekonomske i zdravstvene zakone. Malta i Andora npr. imaju apsolutnu zabranu pobačaja. EU- države koje zastupaju prekid trudnoće vežu ga primjerice uz zahtjev do 10., 12. ili 14. tjedna trudnoće. Države koje dopuštaju prekid trudnoće na zahtjev, ali ga vežu uz zdravstvene ili socio-ekonomske zakone, također ga vežu uz određeni tjedan trudnoće (npr. u Italiji do 12. tjedna trudnoće, a Velika Britanija do 24. tjedna)”, kaže Šeparović.
“Ocjena ustavnosti zakona ovisi o tome je li zkonodavac uspostavio pravilnu ravnotežu između prava i interesa. Ustavni su sudovi dosljedni u stajalištu da zakonodavac treba odrediti kad počinje ljudski život te da to pitanje nije u nadležnosti Ustavnog suda”, dodao je.
“Pravo na privatnost i slobodu odlučivanja ljudsko je ustavno pravo koje uključuje i odluku žene o njezinoj trudnoći. Zadiranje u nečiju privatnost mora zadržavati prijeku potrebu. Ustavni je sud ustvrdio da je fetus kao nerođeno biće zaštićeno do one mjere do koje se ne zadire u pravo žene na privatnost”, rekao je Šeparović.
Ponovio je da pitanje o tome kad počinje ljudski život nije u ustavnosti Ustavno suda.
“Trudnoća se stoga može prekinuti do isteka 10. tjedna trudnoće, a nakon toga samo uz zahtjev nadležnog tjedna, ako je do začeća došlo uslijed nekih kaznenih djela ili kad trudnoća ugrožava život žene. Izuzev toga, trudnoća se ne može prekinuti nakon 10. tjedna”, pojasnio je Šeparović.
“12 sudaca je glasalo za ovu odluku, dok je Miroslav Šumanović je glasao protiv. On je tvrdio da je ovaj zakon trebalo mijenjati i materijalno, a ne samo formalno te da nerođenima pripada pravo na život od začeća”, istaknuo je Šeparović.
“Naložili smo Saboru da donese novi zakon zbor zastarjelosti ovog zakona, koj ije potrebno osuvremeniti. U njemu se moraju odrediti i edukativne i preventivne mjere, tako da pobačaj bude izuzetak”, pojasnio je.
Na pitanje novinarke ako bi zakonodavac promijenio zakon prema prijedlogu suca Šumanovića, bi li to bilo protuustavno, Šeparović je rekao da bi bilo protuustavno.
Na pitanje koju su težinu imali podatci Medicinskih fakulteta o tome kada počinje ljudski život Šeparović je odgovorio:
“Rezultati medicinskih fakulteta su bili uglavnom jedinstveni, da ljudski život počinje spajanjem muške i ženske spolne stanice, uz neka izdvojena mišljenja. To je imalo itekako utjecaj na našu odluku da smo nerođenom biću priznali zaštitu prava na život, ali smo tome pridonijeli pravo žene na privatnost, a da se ne kosi s pravom na zaštitu nerođenog života”.
“Ne smatramo da postoji ustavno pravo na pobačaj, kao ni ljudsko pravo na pobačaj, ne. O tim i reproduktivnim pravima govore neke civilne udruge, ali sud ne govori o tom pravu. Ponavljam da Ustavni sud spominje pravo žene na privatnost, a u koje ulazi i sama odluka o tome hoće li žena nastaviti trudnoći ili ne do 10. tjedna trudnoće”, dodaje sudac sažetak i smisao donesene odluke.
“Zabrinutost platforme 112 je nepotrebna i neosnovana, Sabor ne može zakonom zabraniti prekid trudnoće”, dodao je Šeparović kao odgovor na novinarsko pitanje.
Naime, Zakon o pobačaju se na ocjeni ustavnosti nalazi već 26 godina, a Ustavni je sud donio odluku nakon što je proučio mišljenja medicinske struke, stručnjaka za obiteljsko i ustavno pravo.
Suci su proučavali i međunarodne konvencije te prakse sudova u Europi.