ODVJETNICA O USTAVNOSTI COVID POTVRDA: ‘Ocjena Ustavnog suda može utjecati na tijek referenduma’

Foto: N1

Odvjetnica Vesna Alaburić za N1 je komentirala odluku Ustavnog suda o covid-potvrdama, ali i cijelu situaciju s pravne strane.

Na upit što misli o tome da je Ustavni sud odlučio da su covid potvrde u skladu s Ustavom odgovorila je kako je njoj “to očekivano”.

“Radi se o osjetljivim djelatnostima. Moja majka je oboljela od covida u bolnicama i apsolutno sam za maksimalnu zaštitu ranjivih skupina”, rekla je.


Komentirajući kako će njihova odluka utjecati na provedbu referenduma, odgovorila je da “možda ne na provedbu, ali ovisno o obrazloženju može utjecati na tijek referenduma”.

“Ne mislim da postoje utabane staze, a da bilo što meritorno kažemo o mogućoj odluci, trebala bih vidjeti zahtjeve za ocjenu ustanoosti. Sama činjenica da se traži ocjena ustavnosti odluke temeljene na zakonu, sklona sam vjerovati da će Ustavni sud reći da covid-potvrde kao takve nisu neustavne”, istaknula je.



Ističe da se odluka o tome da to što su covid-potvrde ustavne u socijali i zdravstvu ne mora nužno odnositi i na druge institucije poput pošte, Fine i slično.

“Moguće je da postoje određene djelatnosti gdje je dopušteno primijeniti strože mjere ograničenja ljudskih prava jer se radi o ranjivoj skupini, npr. bolnice i domovi za starije su druga kategorija od vrtića i sličnih ustanova pa je načelno moguće imati različite odluke”, istaknula je Vesna Alaburić.

Isto tako, razjasnila je razliku između 16. i 17. članka te po kojima bi se trebalo voditi kad se odlučuje o covid-potvrdama i drugim mjerama.

“Mislim da mi jesmo u okviru 17. članka. Tema su ljudska prava – postoje apsolutna (ona koja se nikad ne mogu promijeniti niti ograničiti, definirana su člankom 17 – pravo na život, sloboda savjesti, sloboda misli itd.) i relativna. Relativna ljudska prava možemo ograničiti. Propisano je da to mora biti učinjeno zakonom, radi legitimnog cilja i neophodno u demokratskom društvu. No, sloboda izražavanja je relativno ljudsko pravo što znači da se može ograničiti – zakonom o medijima, pravilima, kaznama, to su redovne situacije i propisi koji se donose na temelju članka 16 koji uređuje ograničavanje ljudskih prava u svakodnevnom životu. No postoji doba ratnog stanja kad dodatno možete ograničiti slobodu izražavanja kad kažete recimo da novinari ne smiju samostalno istraživati neke informacije nego na temelju vojnog stožera, to su izvanredna dodatna ograničenja primjerena ratnim okolnostima, i ona se ograničavaju na temelju članka 17 u vrijeme rata, opasnosti za život ljudi, opstojnosti države, elementarnih nepogoda, i sad je pitanje spada li pandemija u kategoriju prirodnih nepogoda ili ne. Po svim dosadašnjim razgovorima i pandemija se podvodi pod kategoriju prirodnih nepogoda. Sva ograničenja dodatnih prava, pa i covid potvrde, ona jesu povezane s člankom 17, htio to netko priznati ili ne. Članci 16 i 17 nisu alternativni u smislu da bilo koja vlada kaže da će dodatna ograničenja ljudskih prava propisati po članku 16 i briga me za članak 17. Članak 16 je za svakodnevne situacije, a članak 17 za izvanredne”, naglasila je odvjetnica.

Prokomentirala je i pojam stožerokracije.

“Stožer je ovlašten donositi odluke o konkretnim mjerama, ali sve one su bazirane na zakonu koji je Sabor donio. Nema riječi o stožerokraciji, to je politički efektan termin i razumijem zašto ga oporba koristi, ali nije osnovan. Saboru bih zamjerila što se nisu uveli pravila da Stožer i Vlada podnose izvješća o stanju, poduzetim mjerama i slično. Osim toga, nisu uvedene odgovarajuće mjere nadzora što bi Sabor mogao imati”, zaključila je Vesna Alaburić.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI