Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić za N1 osvrnuo se na inflaciju. Kaže kako neće biti povećanja cijena zbog uvođenja eura, a predviđa se i stagnacija inflacije.
“Inflacija bi mogla stagnirati na toj razini i do kraja godine se početi spuštati. Ne bi trebalo biti većih porasta. Cijena hrane je nešto porasla u lipnju, ali ti porasti ne bi više trebali biti onakvi kakve smo gledali prošlih mjeseci. Mislimo da se nazire kraj, ali očekivanja su i dalje izvrgnuta velikoj neizvjesnosti i to sve počiva na pretpostavci da će se stabilizirati cijena sirovina”, kaže Šošić naglašavajući da su se takva predviđanja dosad pokazala pogrešnim. Jedan od velikih faktora koji će utjecati na cijene sirovina je, prema njegovim riječima, sukob u Ukrajini.
“Dio prognostičara vidi i usporavanje gospodarske aktivnosti. Naše su projekcije jako dobre. Efekti otključavanja gospodarstva, kraja pandemije, sada su nadvladali učinke poremećaja u opskrbnim lancima”, govori dodajući kako bi rastu drugom tromjesečju mogao biti sličan kao i u prvom tromjesečju.
“Očekuje se jako dobra sezona, rast bi mogao biti oko 5,5 do 6 posto, što je više od svih predviđanja koja smo imali do sada”, govori Šošić i dodaje da, ako dođe do recesije, scenariji neće biti ovako optimistični nego mnogo lošiji. “Očekuje se usporavanje rasta, ali ne i pad gospodarske aktivnosti. Oni koji upozoravaju su oni koji vide da je energetski rat izvjesniji nego što to sada vide analitičari”, govori.
“Središnje banke ne mogu dopustiti inflacijsku spiralu pa su već krenule u zatezanje kamatnih stopa”, govori Šošoć objašnjavajući da će to usporiti gospodarski rast i smanjiti inflaciju te da su zbog toga srednjišnje banke dosad bile vrlo oprezne i čekale kada će povući ovaj korak.
Prema njegovim riječima, HNB ne može tiskati eure, nego samo kune. On kaže da banke moraju ispuniti zahtjeve za deviznu likvidnost, a kad se uvede euro, ti zahtjevi će se smanjiti ili ukinuti. Kad se uvede euro, viškovi će se povećati za nekoliko desetaka milijardi kuna, a nestat će i valutni rizik pa će i država biti u boljoj poziciji, objašnjava.
Što se tiče rasta kamata za građane, one će, kaže Šošić, vjerojatno rasti. “To o čemu one ovise je ročnost kredita. Za neke kraće, potrošačke kredite, one neće biti tako velike. Bit će veće za stambene kredite. govorimo o rastu rate za nekih 10-ak posto. To nisu veliki iznosi, ali skrivaju veliku razliku među dužnicima. Neki to neće uopće osjetiti, a oni kojima je duže dospjeće, oni će osjetiti. Pitanje je kad će banke početi nuditi neke kamatne stope građanima da donesu sredstva na depozit, to neće biti tako skoro”, govori.
HNB, kaže, nije mogao dopustiti jačanje tečaja zbog rata i ostalih faktora. I druge zemlje imaju, govori, visoke stope inflacije, ali učinci za građane i poduzeća su itekako prisutni.
“Borba protiv inflacije izvan europodrčja bi mogla biti puno skuplja”, kaže ekonomist.
“Ne vjerujem da će itko ići povećavati cijene samo zbog uvođenja eura. Cijene se mijenjaju zbog uvjeta na tržištu, a euro tome neće ni pomoći ni odmoći”, kaže i dodaje kako učinci zaokruživanja cijena zbog inflacije trebali biti zanemarivi.