Povjesničar Hrvoje Klasić Dnevnom avazu je dao veliki intervju kojemu su jedne od glavnih tema bili Alojzije Stepinac i Franjo Tuđman, odnosno podjela BiH.
Komentirajući pisma Stepinca papi Piju istaknuo je da je on, Stepinac, “svim srcem podržao osnivanje Nezavisne Države Hrvatske” te da se “zalagao da Sveta stolica prizna NDH”.
“On je znao biti kritičan, ali ne onoliko koliko bi trebao biti”, dodao je.
Nacionalisti su našli uzore u NDH
Potom se Klasić osvrnio i na povijesni revizionizam u Hrvatskoj te je novinaru Avaza iznio mišljenje kako je do toga došlo u Hrvatskoj.
“Pa stavite se, recimo, u poziciju jednog hrvatskog nacionalista 1990. S jedne strane, on ima pred sobom scenarij da želi nezavisnu Hrvatsku, nezavisnu od Jugoslavije, da želi da se bori protiv komunizma i prijetnjom smatra Srbe. Kada taj nacionalist pogleda u prošlost, gdje može vidjeti identičan scenarij? U NDH. Hrvatska želi nezavisnost od Jugoslavije, bori se protiv komunizma i glavnog neprijatelja joj predstavljaju Srbi”, usporedio situaciju, a kao drugi razlog revizionizma istaknuo je povratak potomaka ustaškog pokreta koji su postali faktor u stvaranju novog društva.
Hrvatska je formalno bila ‘najantifašističkija’
Premda je naglasio da je Hrvatska, od svih zemalja bivše Jugoslavije formalno bila “najantifašistkičkija” država s obzirom da joj je na čelu bio antifašist Tuđman, da u Ustavu ima antifašističke vrijednosti te da je jedina zadržala Dan antifašističke borbe, upozorio je da u praksi to baš i nije bilo tako zbog miniranja spomenika partizanima i nazivanja ulica prema ustaškim komandantima, ideolozima i članovima vlade NDH.
Odgovorio je i na pitanje kako je predsjednik Tuđman to dozvolio. Iako je naglasio da je bio brana većoj ustašizaciju društva (spriječio rast HOS-a, kritike HSP-a) spomenuo je i njegove mane. Tako naglašava je da Tuđman bio “zaluđen ispravljanjem grešaka iz prošlosti i “promjenama granica”.