OVO JE PODATAK OD KOJEG NAM SE PLAČE: Evo koliko prosječna hrvatska obitelj potroši na režije

Najnovije izvješće HNB-a za 2020. godinu pokazuje da je zaduženost hrvatskih kućanstava u odnosu na druge europske zemlje relativno niska, s obzirom na to da gotovo 60 posto hrvatskih kućanstava ne posjeduje nikakav dug, a opterećenje dugom hrvatskih kućanstava nalazi se ispod prosjeka za euro područje.

Za razliku od drugih europskih zemalja građanima Hrvatske su glavna komponenta financijske imovine depoziti koji čine čak 68 posto vrijednosti financijske imovine.

Građani drugih europskih zemalja samo 43.7 posto svoje imovine drži u depozitima, što znači da njihova kućanstva više diversificiraju svoj portfelj financijske imovine nego što je slučaj s kućanstvima u Hrvatskoj.


Iako većina kućanstava u Hrvatskoj posjeduje svoju stambenu jedinicu, financijska imovina i obveze su uglavnom koncentrirani među imućnijim kućanstvima. Usprkos tome, nejednakost u raspodjeli neto imovine među kućanstvima u Hrvatskoj još uvijek je umjerena u odnosu na prosjek zemalja članica EU-a, pri čemu je nejednakost u posjedovanju financijske imovine izraženija od nejednakosti u posjedovanju realne imovine, s obzirom na to da samo neka kućanstva posjeduju znatniju vrijednost financijske imovine.

Medijalna vrijednost financijske imovine za kućanstvo je samo 500 eura što je manje od prosječne neto plaće isplaćene u Hrvatskoj koja se kreće oko 7000 kuna.



Ipak, u HNB-u upozoravaju kako treba imati na umu da se vrijednost nefinancijske imovine zasniva na subjektivnoj procjeni ispitanika, koja se može bitno razlikovati od stvarne tržišne vrijednosti. Fenomen podcjenjivanja i realne i financijske imovine je uobičajen, ali u tome nismo iznimka.

Rezultati istraživanja HNB-a pokazuju da je nehipotekarni dug čak četiri puta veći od hipotekarnog. Riječ je o kreditnim linijima, prekoračenjima, dugovima po kreditnoj kartici.

Usprkos tome razina zaduženosti hrvatskih kućanstava je relativno niska, s obzirom na to da 59,3 posto kućanstava ne posjeduje nikakav dug, a opterećenje dugom hrvatskih kućanstava nalazi se ispod prosjeka za euro područje.

Bruto dohodak hrvatskih kućanstava, s procjenom medijana od 8400 eura, iznosi otprilike trećinu istog podatka za europodručje. Većina hrvatskih građana, njih 53.1 posto, živi od plaće. Njih 12.7 posto imaju dohodak od financijskih ulaganja, dok samo 6.2 posto imaju neki dohodak od iznajmljivanja nekretnina.

Što se tiče potrošnje, potrošnja na robu i usluge veća je oko dva puta od potrošnje na hranu, a oko tri puta od potrošnje na režije.

U svakom slučaju hrvatski građani troše puno manje od drugih europskih građana. Trošimo samo 60 posto potrošnje prosječnog Europljanina na hranu u kući izvan kuće i 75 posto na režije.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI