Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke pokazuju kako je ukupna financijska imovina hrvatskih građana na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosila 545,3 milijarde kuna, ili 134.136 kuna po stanovniku što znači da prosječni Hrvat na banci i u ulaganjima ima nešto više od 17.800 eura.
Morate priznati da nije loše, osobito za zemlju poput naše.
To je čak 8,4 posto ili 42 milijarde kuna više nego godinu dana ranije. U odnosu na kraj prošle godine ukupna financijska imovina kućanstava uvećana je u prvom tromjesečju za dva posto.
Kao što je pokazalo veliko istraživanje HNB-a o financijskim navikama prosječnog hrvatskog kućanstva, Hrvati i dalje najviše štede u bankama. Po podacima HNB-a, depoziti i valute premašili su 271 milijardu kuna i čine gotovo 50 posto financijske imovine hrvatskih kućanstava. Slijede ulaganja u osiguranja i mirovine, čija vrijednost premašuje 152 milijarde kuna te u vlasnički kapital, dionice i investicijske fondove, nešto više od 100 milijardi kuna.
U istom razdoblju porasle su, iako puno blaže od imovine, i financijske obveze kućanstava. Financijske obveze kućanstva su nakon ožujka iznosile 153 milijarde kuna, što je za 3,8 milijardi ili 2,5 posto više nego krajem ožujka 2020. godine. U odnosu na kraj godine, pak, bile su veće za 1,7 posto.
Najveći dio financijskih obveza kućanstava odnosi se na kredite, koji su dosegnuli ukupno 143,76 milijardi kuna, što je 2,4 milijarde ili 1,7 posto više nego krajem ožujka 2020.
Takva kretanja imovine i obveza rezultirala su povećanjem financijske neto-vrijednosti sektora kućanstava za 38,5 milijardi ili za gotovo 11 posto u odnosu na prvo tromjesečje lani, na 392 milijardi kuna krajem ožujka ove godine, podaci su HNB-a.
U odnosu na kraj prošle godine to je za 2,4 posto više, čime se nastavio trend postupnog, ali postojanog povećanja financijske neto-vrijednosti sektora kućanstva.