Hoće li smanjenje PDV-a na hranu od 1. travnja smanjiti cijene proizvoda na policama? Je li Vladin paket mjera ublažio inflatorni pritisak? Kakva je opskrba poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima na domaćem tržištu?
O tome su govorili državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i direktorica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca Milka Kosanović u emisiji u “U Mreži Prvog”.
Vladine mjere su doprinijele smanjenju inflatornog pritiska i da poskupljenje plina bude ublaženo, rekao je Majdak.
Objasnio je kako smo mi jedna od rijetkih zemalja EU-a koja je to učinila.
Kosanović je rekla da je ovaj paket mjera bio nužan, utječe na smanjenje svih negativnih efekata.
“Vidjet ćemo koliko će biti dostatan, za sada se čini da neće jer se na globalnom planu događaju velike promjene i svaki dan svjedočimo nečemu novome na što treba reagirati”, dodala je.
Što se tiče klimatskih promjena, rekla je da bi ovo mogla biti vrlo zahtjevna godina u poljoprivredi i ovo neće biti dostatno. Naglasila je važnost mjere jer su stabilizirale stanje.
“Teret je na svima, poslodavci su učinili maksimum svojih mogućnosti. U vrijeme velikih spirala koje su rezultirale inflatornim učincima, veliki dio proizvoda nije poskupio i teret tih promjena su na sebe preuzeli primarni proizvođači hrane”.
“Dobrodošao paket mjera koji će ublažiti pritisak cijena”
“Ovo je dobrodošao paket mjera i on će ublažiti jedan pritisak cijena, no problem je što su u Hrvatskoj i do ovih poskupljenja cijene bile izrazito niske plaće i mirovine koje nisu bile dostatne za pokrivanje redovitih mjesečnih troškova”, rekao je Sever.
Prosječna košarica za tročlanu obitelj, objasnio je, iznosila je oko 7.800 kn prije svih poskupljenja, a optimalna košarica za takvu obitelj bi bila oko 10.500 kn.
Kada pogledamo strukturu troškova, veliki dio kućanstava je u velikim problemima, rekao je dodavši da se to posebice odnosi na staračka kućanstva i ona u ruralnim sredinama.
Na pitanje bi li Vlada trebala ići u pravcu podizanja neoporezivog dijela dohotka, Sever kaže da bi mogli ići do 5.000 kn, no to neće imati učinka na one najsiromašnije.
Što se dodatnih mjera tiče Majdak je rekao kako je ovaj prvi paket mjera bio posvećen inflatornom pritisku koji je bio prije rata u Ukrajini. Vlada promišlja, dodao je, kao bi pomogla ugroženom pučanstvu i kako bi pritisci, vezani za potrošačke cijene, bili što manji.
Naglasio je da će Vlada i dalje biti socijalno osjetljiva.
Što se tiče smanjenja PDV-a na gorivo, Majdak je rekao da će resorna ministarstva naći moduse kako bi i to ublažili.
Strah od nestašica
Kosanović je istaknula da Hrvatska ima solidnu prehrambenu industriju s dugom tradicijom.
“Mi prilično toga dobivamo iz vlastitih izvora, rekla je.
U ovom trenutku, dodala je, nema nikakvog razloga za zabrinutost građana, police su pune i stanje zaliha je zadovoljavajuće.
“Povremeno nastane psihoza radi koje nestaju pojedini artikli s polica, što je potpuno neutemeljeno i radi se o umjetno stvorenom efektu”, dodala je.
“Ne prijeti nam nestašica poljoprivrednih proizvoda, na razini EU-a je nesmetan tijek robe i hrane. Hrvatska je u tim okvirima samodostatna, što se tiče žitarica i izvozi se određena količina. Nema potrebe za stvaranjem zaliha. Robne zalihe se obnavljaju i dopunjuju, rekao je Majdak.
Sever je rekao kako su cijene značajno skakale, što se vidjelo na uljima i mastima, ali i na nizu drugih proizvoda.
“Ovo spuštanje PDV-a ne jamči da će se krajnje cijene sniziti. Vlada nema nikakvih mehanizama kojima bi ikoga prisilila da zato što se iz proračuna odrekla dijela tih sredstava u prihodima, da će na drugoj strani netko to prepustiti građanima i krajnjim kupcima u nižim cijenama”, rekao je.
Dodao je i kako će se ovo ublažavanje gubiti s vremenom – u prvoj polovici godine možemo očekivati daljnji rast cijena, ali na kraju će se događati poskupljenja i na povrću, voću, mesu i nizu drugih artikala.
Kosanović kaže da je potrebno daljnje rasterećenje plaća, u HUP-u rade na takvom prijedlogu.
“Cijena rada je u Hrvatskoj previsoka i trebamo naći načina kako da smanjimo opterećenje poslodavaca, a dio koji ide radnicima povećamo”, rekla je.