Petir: Bio bi to udar na poljoprivrednike i nacionalnu sigurnost država članica; Tomašić: Treba lobirati kako bi se zaustavila sporna uredba

Cropix

Hoće li Europska komisija, kako pišu neki mediji, 6. svibnja poslati Europskom parlamentu novu uredbu kojom će poljoprivrednicima i povrtlarima zakonski propisati obavezno korištenje standardiziranog i unificiranog sjemenja, tek treba vidjeti. Tom skandaloznom odlukom, zabranilo bi se korištenje starih i rijetkih te autohtonih sorti sjemenja čak i u vlastitom vrtu.

Najava takve uredbe potaknula je reakciju brojnih europskih ekoloških udruga i organizacija koje pokušavaju očuvati stare autohtone sorte sjemenja. Naime, trenutno tri najveće korporacije – Monsanto, DuPont i Syngenta kontroliraju 53 posto svjetskog tržišta sjemenjem, a 10 takvih kompanija kontrolira čak 73 posto tržišta sjemenjem.

Multinacionalne kompanije preuzimaju male obiteljske sjemenare

Kako bi spriječile sijanje autohtonih vrsta sjemenja, te velike kompanije preuzimaju manje tradicijske i obiteljske sjemenare. No, ako se uđe malo dublje u problematiku, vidljivo je kako je najava uredbe samo sredstvo, jer su multinacionalke zapravo proizvođači herbicida, koje kupcima, uz sjemenje nude i herbicide za njihovu zaštitu.

Naime, bez tih kemijskih sredstava, sjemenje se ne može uzgojiti. Nije teško zaključiti kako je riječ zapravo o biznisu u kojem se vrti veliki novac.

U Hrvatskoj se zbog ekologije i čistog zraka, vode i tla, još uvijek sadi autohtono sjemenje, koje je ukusnije i bogatije hranjivim sastojcima. Ono se, također, tretira na ekološki način, što znači da mu nisu potrebne razne vrste herbicida za zaštitu. Ujedno se time i smanjuje zagađenje okoliša.



Ruža Tomašić: To će se jako loše odraziti na hrvatsku poljoprivredu

Zanimalo nas je kako će se ta uredba, stupi li na snagu, odraziti na hrvatsku poljoprivredu, a za portal Otvoreno.hr prokomentirala ju je Ruža Tomašić, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.

“To će se jako loše odraziti na hrvatsku poljoprivredu, jer naši ljudi u Slavoniji i u ostalim krajevima još uvijek siju autohtona sjemena. U Austriji postoji Društvo za zaštitu autohtonog sjemena i oni su dosta glasni i jaki, tako da ne znam zašto mi nismo jače reagirali na takvu uredbu EK”, rekla je Ruža Tomašić.

Dodala je kako se, prihvaćanjem uredbe, širi GMO sjemenje i u našoj zemlji kao i u ostalim državama EU-a.

“Kada se jednom počne koristiti takvo sjeme, niti jedno drugo više ne uspijeva na toj zemlji”, istaknula je Ruža Tomašić.

Na upit, što se može napraviti da sporna uredba ne ugleda “svjetlo dana”, Ruža Tomašić je odgovorila da sami ne možemo ništa napraviti, ali bismo mogli zajedno s ostalim europskim državama.

“Treba uložiti prigovor, kao što mi europarlamentarci uvijek ulažemo i glasamo protiv kada smatramo da nešto nije u skladu s našim mišljenjima. No, ta uredba još uvijek nije bila na sjednici Europskog parlamenta i zastupnici trebaju lobirati da se to ne dogodi”, rekla je Ruža Tomašić naglašavajući kako “ne mogu oni nama napraviti nešto što mi nećemo, ako doista nećemo“.

“Ne možemo sjediti kod kuće skrštenih ruku, ako to nećemo“, zaključila je Ruža Tomašić.

Uredba – istina ili laž?

Za komentar smo upitali i Marijanu Petir, bivšu hrvatsku europarlamentarku koja je rekla kako se “u zadnje tri godine na tu temu stalno objavljuju i recikliraju stare vijesti, koje nisu istinite”.

Naglasila je kako u njezinom mandatu u Europskom parlamentu takva odluka nije donesena.

“Kada bi EK predložila takvu Uredbu, a Parlament i Vijeće je podržali, bio bi to prvoklasni skandal i udar na poljoprivrednike i nacionalnu sigurnost država članica, jer bi bila dovedena u pitanje proizvodnja hrane. Ne vjerujem da bi se tako nešto moglo dogoditi i da bi države članice EU-a preko toga šutke prešle”, istaknula je Marijana Petir.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI