U Banskim dvorima u utorak je održan sastanak vladajuće koalicije nakon čega se premijer Andrej Plenković obratio medijima.
“Prva tema sastanka bila je konzultacija u vezi izbora novog predsjednika Vrhovnog suda, a druga je bila novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Bilo je tu i još nekoliko manjih, tekućih tema”, rekao je premijer.
“Na početku, moramo istaknuti da se izbor predsjednika Vrhovnog suda prikazivalo u medijima kao spas hrvatskog pravosuđa. To naravno, nije tako. Reformu pravosuđa provodi Vlada, ne Vrhovni sud RH. U fokusu reformi pravosuđa je smanjenje broja neriješenih predmeta, skraćivanje trajanja postupaka, jačanje neovisnosti i profesionalnosti sudaca.
Sve to radimo jačanjem mehanizama obrazovanja, napredovanja i odgovornosti pravosudnih dužnosnika. Uveli smo i transparentnost u funkcioniranje sustava, te su podaci o imovini pravosudnih dužnosnika dostupne na internetu. To su samo neke od mjera koje su bit reforme pravosuđa.
Proteklih mjeseci mogli smo primijetiti i da su suci bili sustavno omalovažavani i blaćeni. Mi smo zbog toga, takvog ozračja, dobili i kritiku od strane Europske komisije. Mi se naravno slažemo da pravosuđe treba mijenjati, ali to se radi konkretnim mjerama, a ne rušenjem povjerenja u sustav. Tom reformom su se do sada bavile sve hrvatske vlade. Pomaci su napravljeni, ali neki problemi postoje i dalje. Neki su postojali i 2013. godine, ali smo ih u međuvremenu poboljšali, poput trajanja postupka koji je danas traje u prosjeku 132 dana, a ne 165 dana kao tada. Začudo, tada se nije tražilo da na čelu Vrhovnog suda bude netko tko nije iz redova Vrhovnog suda. Tada je na treći mandat tada imenovan Branko Hrvatin, a tada se nigdje nije pričalo kako je to mjesto “ključno za reformu hrvatskog pravosuđa”. Tada ga je predlagao Ivo Josipović, a predložila ga većina na čelu sa Zoranom Milanovićem.
A sada se izbor osobe na čelo Vrhovnog suda predstavlja kao “revolucija” za hrvatsko pravosuđe. Mi u Vladi i vladajućoj koaliciji nikada nismo za jednog od kandidata, konkretno gospodina Dobronića, nismo kazali ništa loše. No, moramo reći da je jako dobar program i jako dobar nastup imao sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela. Mi smo, konzultirajući kolege koji su članovi Odbora za pravosuđe, čuli da i kandidat Dobronić i kandidat Mrčela zaslužuju pozitivnu ocjenu na saborskom Odboru za pravosuđe koji će se sastati sutra.
Spomenut ću i da bismo i profesoricu Turković, koja je kontaktirana od strane predsjednika Republike, bili spremni podržati, ukoliko bi ona bila kandidatkinja. No, nakon toga njena kandidatura više nije dolazila u obzir unatoč nizu njenih kvalifikacija, poput toga da je već devet godina na Europskom sudu za ljudska prava. Stoga je neobično da je predsjednik na spomen njenog imena rekao “tko je ta osoba”. Budući da ona nije predložena, o njoj ne možemo odlučivati.
Vlada nije ta koja stoji iza dugotrajnosti ovog postupka, to javnost mora znati. Predsjednik RH je taj koji je suprotno procedure prvo predložio profesoricu Đurđević. I Ustavni sud je potvrdio da je taj prijedlog išao kontra Zakona o sudovima.
Što se tiče Dobronića, čini se da je riječ o poštenom čovjeku, sucu s integritetom, poznatom po presudi u slučaju Franak. Stoga ćemo sutra podržati i pozitivnim ocijeniti i nastupe kandidata Mrčele i kandidata Dobronića. Smatramo da ćemo tako na mudar i kvalitetan način okončati ovo sagu koja hrvatskom društvu nije donijela ništa dobrog”, kazao je premijer Plenković.
Hoće li vladajuća većina podržati Dobronića?
“Odabir Dobronića je stav predsjednika i prije no što je završena procedura. Riječ je njegovom odabiru, naš stav kao većine je da smo nakon temeljite analize donijeli stav da je dobro da se ovaj proces okonča. Sutra će odbor za pravosuđe glasati o svakom od pet kandidata koji su bili na saslušanju, pozitivnu ocjenu o ovoj dvojici dat će odbor za pravosuđe, ta se informacija upućuje predsjedniku, on u Sabor šalje jednog kandidata. Ako pošalje Dobronića, podržat ćemo ga u Saboru”, rekao je Plenković.
O covid potvrdama
“Iz ovog što vidim ogromna većina svih zdravstvenih djelatnika to je doživjela je na razuman način. Pred bolnicama se skupljaju ljudi koji s njima veze nemaju, to je dio folklora demokracije. Naš većinski narod bit će pametan i informiran i znati tko je tko. Kao i u prvoj temi”.
Žigmanov se žali na način na koji Srbija ne prepoznaje hrvatski jezik, treba li tu reagirati? Rast cijena energenata?
“Što se tiče udžbenika za osmi razred u kojima se negira hrvatski jezik, Ministarstvo vanjskih poslova ima zadaću da prosvjeduje, to je neprihvatljiva odluka, nedostatak poštovanja prema Hrvatskoj, očekujem od Srbije da ispravi te anomalije. To ću osobno reći Vučiću u Sloveniji. Što se cijena energenata tiče, s alatima koje imamo ćemo činiti sve da ne dođe do povećanja cijena plina i struje tijekom zimskih mjeseci. Ako bude potrebe, reagirat ćemo”.
Nabava borbenih zrakoplova
“Što se priprema za dovršetak rada na sporazumu Hrvatske i Francuske tiče, to ide dobro, cijeli proces je vođen pažljivo, mi ćemo za milijardu eura dobiti izvrsnih Rafala, mudro smo napravili financijsku konstrukciju, sve će biti dobro s te strane, pozvao sam Macrona da dođe u Hrvatsku. Što se tiče Zagreba, nisam detaljno pratio, smijenili su ljudi koji su sami postavili, suza mi kane kad vidim da je upaljeno svijetlo u gradskoj upravi u pet i pol, treba tu dosta treninga za funkcioniranje grada, Zagreb je i moj grad, dali smo mu 150 milijuna kuna beskamatnih sredstava, dat ćemo ruke, nećemo se baviti kosturima, očekujemo od svih da rade svoj posao. Postojao je orkestrirani napad na kandidata HDZ-a u Zagrebu i Splitu, isto se sada radi Aladroviću, fascinantan je taj napad, a tu dobrohotnost i opraštanje je jedan politički fenomen. Mi ne plačemo zbog dvostrukih aršina”.