Kampanja za predsjedničke izbore, koja doduše još uvijek nije službena, sve je intenzivnija, a kandidati niču kao gljive nakon kiše. No, službenu kandidaturu aktualna šefica države Kolinda Grabar-Kitarović zapravo još uvijek nije predočila, premda je iz njezinih istupa vidljivo kako je pred njom bitka za još jedan mandat na Pantovčaku.
Umjesto predsjednice koja želi ostaviti dojam da samo radi svoj posao, kampanju za nju određuje stranka, odnosno HDZ čiji je šef Andrej Plenković jasno dao do znanja kako je Grabar-Kitarović njihova predsjednička kandidatkinja. No, i ta činjenica svojevrstan je presedan, jer isti taj Plenković rukovodi vladajućom koalicijom, u kojoj pak, sjede partneri koji ne samo da su kritični prema predsjednici, već i sami imaju svoje predsjedničke kandidate. Nedavno je tako HSLS javnosti predstavio svojega Dejana Kovača, mlađahnog ekonomista s američkog Princetona, s druge strane, HNS-om su jedno vrijeme cirkulirale priče o tome da bi na prosinačkim izborima mogli podržati Zorana Milanovića, SDP-ova predsjedničkog kandidata, koji slovi za jednoga od najljućih konkurenata aktualne predsjednice, a uz to, nedavno je i prvi čovjek liberala Ivan Vrdoljak dao naslutiti da bi njegova stranka mogla imati svojeg predsjedničkog kandidata.
O tome da bi Pupovčev SDSS mogao podržati Grabar-Kitarović nema govora, štoviše, on je jedan od onih koji bez zadrške kritiziraju predsjedničino djelovanje, a uz to u ovoj stranci razmatraju opciju da na izbore pošalju svojega kandidata, profesora Dejana Jovića.
Ni Milan Bandić nije donio konačnu odluku o tome hoće li podržati aktualnu predsjednicu u utrci za još jedan mandat, čak štoviše, i njegovo se ime razmatralo kao jedno od onih koji bi se mogli naći na popisu predsjedničkih kandidata. Dakle, iza predsjednice stoji tek HDZ, u čijim su redovima također podijeljeni oko njezine kandidature, a osim toga, strahuje se da bi moglo doći do sabotaže te da bi se dio članstva mogao prikloniti njezinom protukandidatu Miroslavu Škori. Uporište za ovu tezu dio HDZ-ovaca pronašao je u europskim izborima, nakon kojih se neuspješno tragalo za crnim labudima.
Nije, naime, nepoznanica da se na tim izborima dobar dio članstva vladajuće stranke umjesto za kandidate s njihove liste odlučio svoj glas dati suverenistici Ruži Tomašić, što je u redovima bliskim premijeru Plenkoviću protumačeno kao svojevrsna sabotaža, iako je prilično jasno da je riječ o HDZ-ovoj desnici koja na Plenkovićevom popisu zapravo nije ni imala koga birati. Ono što HDZ-ovci, koji nisu naklonjeni Plenkoviću, sada zamjeraju prvom čovjeku Vlade jest upravo podanički položaj u odnosu na koalicijske partnere, koji bez HDZ-a ne bi mogli niti prijeći izborni prag. Plenković je u svojem premijerskom mandatu popuštao pred ucjenama kako SDSS-a, tako i HNS-a, analizirajući sabotere iz HDZ-a, a koalicijski partneri koje održava na životu, sada će se na predsjedničkim izborima prikloniti Zoranu Milanoviću, vjeruje se u djelu vladajuće stranke.
Također, dodaju kako su izbori za Pantovčak sudbonosni po budućnost HDZ-a. Uz to, neki upravo zbog izostanka kvalitetne koalicije dovode u pitanje pobjedu aktualne predsjednice te podsjećaju kako je situacija prije pet godina, u eri Tomislava Karamarka bila znatno drugačija budući da je iza predsjedničke kandidatkinje HDZ-a stala kompletna Domoljubna koalicija, a uz to, HDZ je tada imao prilično kvalitetan status na terenu, gdje je sve konce vukao Milijan Brkić. Od toga danas nema ništa, Plenković se potpuno pogubio, a u provaliju u koju upada povlači i predsjednicu Grabar-Kitarović koja mu se prije nekoliko mjeseci naivno priklonila.