Nakon što su novi gradonačelnici Zagreba i Splita, Tomislav Tomašević i Ivica Puljak, preuzeli vlast u svojim sredinama, uslijedila su uhićenja niza gradskih službenika s kojima su surađivali njihovi prethodnici.
U HDZ-u su uhićenja u Splitu posebno burno popraćena, što i nije čudno jer je tim gradom donedavno upravljao njihov gradonačelnik Andro Krstulović Opara, no splitski HDZ-ovci reći će kako je Opara bio samo pristojna figura, dok stvarnu vlast pod Marjanom, kao i na razini cijele Dalmacije ima Ante Sanader, čovjek koji se nakon lokalnih izbora našao na crnoj listi premijera Andreja Plenkovića koji od početka svojega prvog mandata nastoji pomladiti stranku.
Plenkoviću je u prošloj vladi pomlađivanje HDZ-a bilo otežano zbog toga što je stranku uz njega vodio Milijan Brkić, kojega se po svaku cijenu nastojao riješiti. Sada kada je Brkić već neko vrijeme stvar prošlosti, pred Plenkovićem stoje novi izazovi koji se od njega očekuju i zbog rezultata lokalnih izbora koji nisu u skladu sa stranačkim očekivanjima i najavama.
Prema HDZ-ovu statutu, novi unutarstranački izbori trebali bi se održati nakon lokalnih pa bi tako vladajući šefove lokalnih organizacija ponovno trebali birati u razdoblju od samo godinu dana. Nedavno je pak na stranačkim sastancima dogovoreno kako bi se prvi krug izbora za šefove općinskih, gradskih i županijskih organizacija HDZ-a uključujući i gradske četvrti te Grad Zagreb trebao održati 17. listopada ove godine, slijedom toga drugi krug održava se 24. listopada, dok od sredine rujna do sredine listopada odnosno od 15. rujna do 17. listopada HDZ-ovci planiraju organizirati izborne skupštine u temeljnim ograncima kasnije. Tri dana nakon prvog dijela startat će i novi val skupština koje bi trebale trajati do 14.studenoga, a na njima će pak sudjelovati HDZ-ovci u općinskim i gradskim organizacijama te gradskim četvrtima. Nakon čega sve do 6. prosinca kreće period u kojem će članstvo vladajuće stranke imati priliku susresti se sa šefovima županijskih organizacija HDZ-a, ali i onima iz Gradske organizacije Zagreb.
Plenković je inače na stranačkim izborima prije lokalnih izbora inzistirao baš zato da procijeni koliko tko od stranačkih kapitalaca na političkom tržištu uistinu vrijedi. Sada kada u rukama drži rezultate izbora, jasnije mu je koje ogranke treba pomladiti i s kime se treba upustiti u rat koji u HDZ-u očekuju početkom rujna. Prema tvrdnjama upućenih, stanje u Dalmaciji već uređuje glavni tajnik stranke Krunoslav Katičić, premijerov prijatelj iz mladosti, a ozbiljno se angažirao i zaboravljeni Plenkovićev posebni savjetnik, bivši ministar Damir Krstičević.
Na Sanaderovu mjestu premijer Plenković vidi još jednog svojeg prijatelja – Domagoja Maroevića, ravnatelja Županijske lučke uprave, kojega je i predlagao kao svog kandidata za gradonačelnika Splita. Na te kalkulacije između Plenkovića i Sanadera Maroević tada nije pristajao jer se nije htio svesti na to da bude jedan od Sanaderovih igrača pa je od odustao od kandidature. Kandidiran je zato Vice Mihanović, kojeg Plenković namjerava maknuti s čela splitskog HDZ-a, a o tome tko će biti njegov nasljednik trebao bi odlučiti kada se stišaju strasti nakon posljednjeg serijala privođenja. Premijer je uvjeren da će ta privođenja primiriti i Blaženka Bobana preko kojega bi Sanader eventualno mogao imati utjecaja na kadrove na županijskoj razini kojima bi opstruirao Maroevića.
Kad je riječ o Šibensko-kninskoj županiji, ondje je za Plenkovića situacija nešto jednostavnija, dugogodišnjeg šefa Nediljka Dujića trebao bi zamijeniti aktualni šibenski gradonačelnik Željko Burić koji je na lokalnim izborima osvojio svoj treći uzastopni mandat. Plenković navodno cijeni Burića, a premda je njegov prvi izbor bio župan Goran Pauk, sasvim je jasno da nakon njegova rezultata na izborima za njega u tim premijerovim križaljkama nema mjesta.
Mjesta zato još ima za Božidara Kalmetu. Premda je HDZ u Zadru i Zadarskoj županiji ozbiljno podbacio na posljednjim lokalnim izborima, Plenković zasad jednostavno u stranci nema nikoga tko bi mogao srušiti Kalmetinu dinastiju. Izvan Dalmacije Plenkoviću se kao najveći problem pokazuje Zagreb. Tu stranačku organizaciju prepustio je “svojem čovjeku” Mislavu Hermanu preko kojeg je osobno planirao upravljati zagrebačkim HDZ-om, na koji je Milijan Brkić imao najveći utjecaj. Da je utjecaj još prisutan premda Brkića više nema, otkrilo se na ovim lokalnim izborima. U zagrebačkoj organizaciji stranke uvjereni su kako Herman neće moći oporaviti stranku ni do idućih lokalnih izbora. Mnogi sumnjaju u njegove operativne sposobnosti te naglašavaju kako će Plenković sa Zagrebom imati ozbiljnih neugodnosti jer je u glavnome gradu HDZ zapušten i podijeljen, a to nerijetko dovodi do sukoba i opstrukcija.
Kad je pak riječ o slavonskim županijama, ondje će Plenković također na ovim izborima uvesti ozbiljan red. Anušić očekivano ostaje na čelu svoje osječko-baranjske organizacije, no vukovarsko-srijemsku navodno umjesto ministra Banožića preuzima novi župan Damir Dekanić. Rješenje u HDZ-u traže i za Vukovar, gdje Nikola Mažar nije opravdao povjerenje, dok će na županijskoj razini u požeškom kraju upravljanje strankom preuzeti županica Antonija Jozić.
Velikih turbulencija donedavno je bilo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je izbore u drugom krugu osvojio vremešni župan Nikola Dobroslavić.
Međutim, rezultati lokalnih izbora na krajnjem jugu zemlje u probleme su uvalili jednog od Plenkovićevih najbližih suradnika, Branka Bačića, koji je od kandidature za čelnu poziciju u dubrovačko-neretvanskom HDZ-u odustao jer je tamošnje članstvo njega označilo kao razlog zbog kojega izbore nisu dobili u velikom broju gradova i općina koji su inače slovili kao njihove utvrde. Sada se, pak, za županiju kao logično rješenje nameće dubrovački gradonačelnik, mladi Mato Franković, koji uživa potporu članstva, ali ne i potporu stranačke središnjice. Plenković mu nije sklon otkako se drznuo javno kritizirati kampanju Davora Filipovića, zbog toga je Frankovića na red pozvao Bačić, no njegov utjecaj na jugu sve je skromniji pa je izgledno da bi Franković u ovoj županiji mogao preuzeti vodstvo svoje stranke.
U svojoj Primorsko-goranskoj županiji na vodećoj se poziciji i dalje vidi ministar prometa Oleg Butković, u Krapinsko-zagorskom HDZ-u Plenković će biti prisiljen eliminirati kolegu Žarka Tušeka, no teško da ga može zamijeniti kandidatom za župana Ernestom Svažićem s obzirom na rezultat izbora.
Situacija je zato Plenkoviću nešto jednostavnija u Sisačko-moslavačkoj županiji, HDZ će u Banovini voditi njihov novi župan Ivan Celjak, slična je situacija i u Varaždinskoj županiji, gdje ostaje novi župan Anđelko Stričak, koji inače slovi i kao kadar Gordana Jandrokovića.
Silom prilika vodstvo će u virovitičkom HDZ-u ostati u rukama klana Đakić – Kirin, premda Plenković tomu nije pretjerano sklon, no micati ova dva kapitalca koja su se dokazala na izborima u svojem kraju za premijera bi moglo biti riskantno, a u taj se rizik ne namjerava upuštati.
S obzirom na to da je Marijan Kustić preuzeo vodstvo u HNS-u od Davora Šukera, za Plenkovića bi se i na razini ličke županije mogli pojaviti problemi kadrovske prirode, a neki sugeriraju kako će vodstvo stranke ondje preuzeti Ernest Petry, novi župan koji je pobijedio nepobjedivog Darka Milinovića.
Niz je gradova u kojima će Plenković imati problema s kadrovima, no u Osijeku je također situacija kristalno jasna, organizacija i dalje ostaje u rukama mladog Ivana Radića, ali su zato krizni gradovi poput Vinkovaca i Županje, gdje su HDZ-ovci i prije lokalnih izbora bili u ozbiljnim konfliktima. Sličnih problema ima i u Dalmaciji, poglavito u Zadru, gdje se dio članstva sve teže miri s time da ih Plenković i dalje ostavlja u Kalmetinim rukama.
Pobune bi s prvim danima jeseni mogle biti dio premijerove svakodnevice, no on je izgleda ovaj put odlučnije nego ikada krenuo u pomlađivanje HDZ-a, koje je najavio još onda kada je tvrdio da stranka ne može biti talac jednog čovjeka. S novim mladim snagama HDZ bi trebao učvrstiti svoju poziciju na desnom centru.