Hrvatska Vlada u četvrtak održava sjednicu, a na dnevnom redu su rebalans državnog proračuna za ovu godinu i prijedlog proračuna za 2022. te nove makroekonomske projekcije. Uz to, govori se i o minimalnoj plaći u Hrvatskoj za sljedeću godinu koja će iznositi 3750 kuna.
Na početku je premijer Andrej Plenković govorio o nizu aktualnih tema i ključnim točkama sjednice.
“Danas smo prešli 56 posto cijepljene odrasle populacije prvom dozom. I ovoga puta još jednom pozivam sve naše sugrađane da se cijepe, one koji su primili dvije doze da prime i treću dozu, a oni koji nisu ni prvu dozu da prime to cjepivo. Podatak koji je indikativan je da je od ljudi koji su preminuli u posljednjih tjedan dana u dobi od 40 do 49 godine bilo sedam osoba, a u dobi od 50 do 59 godine bio je osam osoba. Od njih 15 samo je jedna osoba bila cijepljena. To je ozbiljan podatak da svatko tko je razuman mora se cijepiti. Molim sve da se učine koraci kako bi se zaštitili”, rekao je Plenković.
Govorio je o izvješću o radu Vlade.
Dvije Vladine važne odluke su povećanje minimalne plaće i odluka o produljenju roka o trajanju popisa stanovništva.
“Prosječna neto plaća u kolovozu je bila nešto iznad 7000 kuna, a povećanjem minimalne plaće doći ćemo iznad 50 posto prosječne plaće, a to se još nije dogodilo”, istaknuo je.
Dodao je kako je druga važna odluka o produljenju roka popisa stanovništva do 14. studenoga kako bi bilo dovoljno vremena da se u miru završi popis.
Još se jednom osvrnuo na provedbu odluke o konačnom ukidanju viza za SAD te zahvalio cijeloj Vladi jer se na to, kako je rekao “čekalo 30 godina”.
“To će u konačnici omogućiti bolje gospodarske odnose i vanjsko-trgovinsku razmjenu”, naglasio je Plenković.
O rebalansu proračuna govorio je ministar financija Zdravko Marić. On je rekao kako se glavnina rebalansa od 1,6 milijardi kuna odnosi se na zdravstveni sustav, za pokriće njegovih dugova prema veledrogerijama i troškove borbe protiv pandemije, rekao jeMarić.
Kako je rečeno, ove godine očekuje se gospodarski rast od više od osam posto te da će rashodna strana rebalansiranog proračuna rasti više od prihoda. To se događa, ponajviše zbog utjecaja indeksacije mirovina u drugoj polovini godine, koja je uslijed inflacije bila nešto iznad očekivanja, zatim zbog većih izdatak od prvotno planiranih za mjere za očuvanje radnih mjesta te većih izdataka zbog ranije dogovorenog rasta plaća u državnim i javnim službama.
Deficit državnog proračuna iznosit će oko 3,8 posto, a sljedeće godine tri posto, ističu u Vladi.