Premijer Andrej Plenković boravi u posjetu Bruxellesu, od 22. do 24. lipnja 2022. Obratio se zastupnicima u Europskom parlamentu u okviru rasprave na temu “Ovo je Europa”, a sudjelovat će i na sastanku na vrhu čelnika EU-a i zapadnog Balkana, na sastanku Europskoga vijeća te na sastanku na vrhu država europodručja.
“Već drugi put sam ovdje kao prijatelj i bivši kolega koji je ovdje bio između 2013.-2016. godine, kada sam prošli puta ovdje govorio, bilo je to u siječnju 2020. i predstavio sam Program prvog predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, nakon dva tjedna imali smo izbijanje pandemije covida-19, to je iz temelja promijenilo naše živote, rad, poslovanje, promet.
Hrvatsko predsjedništvo nije moglo bolje reći da se svijet suočava s najvećom pandemijom u 100 godina, izazov je bio ogroman i pokazala se neviđena solidarnost, brzina i učinkovitost u zajedničkim akcijama da zaštitimo građane od te kuge koja je pogodila svijet. Gledajući unatrag na ono što se uradilo u kratkom vremenu, ne samo s mjerama već i zaštitnom opremom, brzim otkrićem cjepiva, možemo reći da smo spasili radna mjesta, osigurali egzistencijalne potrebe obitelji, pomogli privatnom sektoru.
Mi smo nacija koja je stoljećima tražila državnost, prije 30 godina smo konačno postigli taj cilj, u kontekstu tektonskih globalnih promjena. Za nas je postizanje suverenosti bilo vrlo važno, ubrzo smo odlučili da je naša budućnost u EU, da sve što smo učinili u 20 godina naše nezavisnosti, sve su to bili napori da postanemo članicom. To smo postigli 2013.
Kažem sugrađanima, mi smo to postigli dijeleći suverenitet s našim partnerima u EU, pomažemo našim građanima proširenjem kršćanskog načela solidarnosti, što nam pomaže da nadiđemo sve probleme. Taj pristup koji smo imali za vlastitu zemlju, sustavno zagovaramo za budućnost naše EU.
Ova rasprava dolazi u kontekstu niza rasprava, najveći izazov koji je počeo 24. veljače. brutalna agresija Rusije na Ukrajinu uništila je glavna načela međunarodnog prava. Mi smo shvatili što se tamo događa, pružili smo podršku i pomoć. Politika Moskve ima nuklearni arsenal i fosilna goriva, s te dvije batine oni mogu voditi agresiju protiv Ukrajine. Postoje dva narativa, ne priznaju ukrajinski identitet, ako kažete ‘niste Ukrajinci nego Malorusi’, poništavate suverenitet. A denacifikacija Ukrajine, mi smo imali sličan diskurs protiv Hrvata, taj diskurs nam je jako poznat. 24. veljače sam u Vijeću rekao da se to dogodilo u trenutku kada su analize u Moskvi pokazale da postaje neke slabosti na Zapadu. Percepcija da je zapad napustio Afganistan, možda ne na najdostojanstveniji način, te činjenice da se promijenila vlast u Njemačkoj, zatim da se Francuska bavila izborima.
Mi smo dali svoj doprinos u homogenom odgovoru na tu agresiju, dali smo utočište izbjeglicama, spremni smo prihvatiti i više, dali smo im sredstva da se bore za svoju nezavisnost i slobodu. Dali smo vojnu pomoć. Ukrajina je zatražila članstvo u EU, bio sam jedan od članova Vijeća koji je jasno podržao ovu kandidaturu, bio sam predsjednik izaslanstva za Ukrajinu dok sam bio u parlamentu. Drago mi je da vidim stajalište mnogih država članica, okuplja se oko formulacije koje će dati Vijeće, status kandidata. To je hrabro, nacija koja se bori za europska načela slobode i demokracije to zaslužuje. Naša će podrška Ukrajini ostati čvrsta, podržavamo taj status za Moldovu, Gruziju, veliki je skok da te tri zemlje stavljamo u europsku perspektivu, to je važan politički napredak u arhitekturi EU. Velika je to promjena. Rekao bih da je globalna percepcija sadašnje situacije međunarodnih odnosa da će se fokusirati na jednostavnoj ideji. S jedne strane imamo autokratske, s druge strane demokratske zemlje. To je jezgra trenutka koji proživljavamo. Demokratske zemlje moraju pokazati što je ovdje u igri.
Nitko nije ostao netaknut ovom energetskom krizom i rastućim cijenama hrane. EU Komisija je došla s važnim prijedlozima, to su važne geste kako se moramo organizirati da ostanemo vjerni našim obvezama. Postepeno ćemo napuštati fosilna goriva da bismo bili neovisni od Rusije, no moramo i osigurati opskrbu energentima. Moramo ulagati u cjevovode, terminale za ukapljeni plin. Mi imamo jedan LNG terminal na Krku, on će moći prihvatiti 6,1 milijardu tona ukapljenog plina, to će pokriti ne samo naše potrebe već i potrebe Slovenije, Mađarske i drugih. Imat ćemo dovoljno nafte putem cjevovoda za susjedne zemlje.
Hrvati u BiH su jedan od tri konstitutivna naroda, drugi smo po veličini ulagač u toj zemlji, mi smo uvijek bili za davanje statusa kandidata i BiH jer smatramo da ta zemlja ne bi smjela biti zadnji vagon koji ide prema EU, to bi bila povijesna nepravda, potičemo članstvo BiH u EU, želimo hitnu soluciju za promjenu izbornog zakona koji bi omogućio pravedne izbore”, rekao je Plenković. Potom je zaključio: Vremena su puna izazova, kao i kada smo predsjedali vijećem, gledamo sve ove krize naših sugrađana koji bez pomoći države ne bi mogli gledati u bolju budućnost”.