Nakon što u prvim danima Nove godine završi drugi krug predsjedničkih izbora, HDZ-ovci kreću u pravu borbu za prijestolje. Naime, baš bi siječanj trebao biti uvertira u unutarstranačke izbore, koji bi se trebali održati krajem svibnja, ali da bi se uopće moglo birati predsjedništvo stranke, pa i sam predsjednik, potrebno je odraditi izbore na terenu, gdje će se birati predstavnici lokalnih ogranaka. Baš su ti lokalni ogranci za šefa stranke Andreja Plenkovića sklisko područje – poznato je da on terenom ne vlada jer nije na vrijeme i u pravilnom opsegu proveo najavljivanu čistku. U skladu s time, lokalni ogranci dijelom su ostavština njegova prethodnika Tomislava Karamarka, koji je najavio kandidaturu za šefa stranke, a dijelom je riječ o utvrdama drugog čovjeka HDZ-a Milijana Brkića.
Iako se prekasno sjetio, Plenković na zbivanja u vladajućoj stranci ne misli gledati prekriženih ruku i dopustiti da njegova sudbina ovisi samo o rezultatu predsjedničkih izbora na kojima boje vladajuće stranke brani Kolinda Grabar-Kitarović, kojoj šef Vlade formalno daje potporu, no u neformalnim razgovorima među svojim najprisnijim suradnicima, i sam priznaje da joj ne vjeruje previše jer sjedi na više stolica. U skladu s time, zasukao je rukave, i krenuo u čistku, a kako to izgleda kada Plenković čisti, posvjedočili su svojedobno požeški HDZ-ovci koje je šef stranke jednostavno ugasio.
Pomirenje s Milinovićem
Okršaj je Plenković imao i u ličkom HDZ-u, i to sa svojim nekadašnjim kolegom Dadom Milinovićem, kojega je zamijenio svojim kadrom Marijanom Kustićem. Istini za volju, to se nije pokazalo dobrom opcijom na lokalnim izborima, no Plenković i Milinović uskoro bi se mogli i dogovoriti jer se po političkim kuloarima počelo šuškati o njihovu pomirenju, pa i Milinovićevu povratku u stranku. Premda je lički župan te spekulacije demantirao, stara narodna kaže gdje ima dima, ima i vatre.
Vratio se Milinović ili ne, Plenković s čistkama ne staje, a ovih dana zagrebao je po vukovarsko-srijemskim ograncima svoje stranke te ugasio četiri stranačka odbora HDZ-a s područja istočne hrvatske županije. Naime, raspušteni su gradski odbori HDZ-a u Otoku i Iloku te u općinama Vođinci i Tovarnik. Kako je to službeno rečeno, odluka o raspuštanju iločkog i ogranaka u Vođincima i Tovarniku donesena je zbog loših rezultata na lokalnim izborima, što je samo djelomično točno. Do gašenja ogranka u Otoku, gdje je HDZ na vlasti, došlo je zbog političkih sukoba i afera koje potresaju ondašnje lokalne šerife, međutim, najnovija previranja u ovim slavonskim ograncima treba sagledati u nešto širem kontekstu. Riječ je o županiji u kojoj jednu od glavnih uloga igra i HDZ-ov vukovarski gradonačelnik, buntovni Ivan Penava kojeg Plenković ne podnosi, a koji formalno daje potporu aktualnoj šefici države Kolindi Grabar-Kitarović, premda u samom vrhu vladajuće stranke postoji sumnja da su baš slavonski ogranci potencijali crni labudovi za predsjedničke izbore koji će se oteti kontroli i lobirati te glasati za Miroslava Škoru, što Plenkoviću sasvim sigurno nije u interesu. Njegov je cilj da Grabar-Kitarović odnese pobjedu na predsjedničkim izborima jer bi time zacementirala i njegovu poziciju na čelu stranke.
Buntovnici iz Slavonije
S druge strane, baš u slavonskim ograncima tinja nezadovoljstvo Plenkovićevim upravljačkim metodama. Da u većini slavonskih ogranaka vrije, potvrdio je i nedavni okršaj između Plenkovića i Josipa Đakića, jednoga od čelnih ljudi virovitičkog ogranka, u kojem također strahuju od Plenkovićeve metle. Uz to, nije nepoznanica da je Đakić politički otac bivšeg ministra Tolušića, koji razmišlja o kandidaturi za predsjednika stranke, a kako bi to spriječio, nije nemoguće da Plenković uskoro krene u obračun s tom HDZ-ovom bazom. Zgodno je podsjetiti i na to da su dvije dominantne figure u slavonskim ograncima Vlado Šeks i Tomislav Čuljak, s kojima je Plenković u više nego dobrim odnosima – uostalom, Čuljak mu je instalirao dvoje ministara, najprije posrnulu Gabrijelu Žalac, a zatim i Marija Banožića. Te Čuljkove križaljke, u dilu s Plenkovićem, dozlogrdile su mladoj ekipi iz vinkovačke županije u kojoj šef stranke pod krinkom izbornih rezultata gasi ogranke, pa se oni paralelno s gašenjima udružuju i formiraju tim protiv stranačke vrhuške i doajena koji godinama vedre i oblače po HDZ-u.
Sve intenzivnije, po Slavoniji se sastaju zamjenik vukovarskog župana Josip Dabo koji ima ambicija kandidirati se za predsjednika vukovarsko-srijemskog ogranka stranke, koji trenutačno vodi Čuljkov kadar Dražen Milinović. U timu koji kuje plan o svojevrsnoj opstrukciji nalazi se i prvi čovjek HGK Luka Burilović, kojega je Karamarko posebno simpatizirao, a tu je i vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić te tajnik vukovarsko-srijemskog ogranka stranke Marinko Beljo, ali i Penava te Anušić. Ova mlađahna družina namjerava ovladati slavonskim ograncima vladajuće stranke, nakon čega spremaju i udar na Plenkovića, Šeksa pa i Čuljka, što se očito pokušava spriječiti diskretnim gašenjima ogranaka.
Okršaj u Zagrebu
Manje diskretno prošao je okršaj u zagrebačkom HDZ-u, u kojem su snage odmjeravaju Drago Prgomet i Andrija Mikulić. Njih dvojica prije nekoliko dana sastala su se i s Plenkovićem, ali primirje nije postignuto. Naime, u gradskim se kuloarima počelo šuškati o Prgometovu povlačenju iz Skupštine jer je prošao procesudu za izbor u American College of Surgeons, međutim, za to povlačenje Mikulićevi kadrovi nude sasvim drugačiju verziju priče pa kažu da se prvi čovjek zagrebačke Skupštine povlači jer je uvidio da ne vlada zagrebačkim ogrankom, kao što je to bilo planirano. On je, naime, imao namjeru donositi odluke na svoju ruku, mimo Gradskog odbora, a kako mu to nije polazilo za rukom, on se sa svojim neistomišljenicima obračunavao ljutitim pismima.
Sukob između Prgometa i Mikulića eskalirao je dok su se europski pučani prešetavali po Zagrebu, a da su odnosi u najmanju ruku zategnuti, potvrdile su i poruke iz afere WhatsApp. Oni koji dobro poznaju odnose unutar HDZ-a tvrde kako su i ovi, zagrebački konflikti uvertira u unutarstranačke izbore, u kojima se, kada je riječ o Zagrebu, koplja lome između Brkićevih i Plenkovićevih ljudi, a da su koplja doista oštra, potvrđuju i tračevi iz gradskih kuloara prema kojima Mikulić i Prgomet više uopće ne razgovaraju, a posvađali su se oko toga tko bi trebao predsjedati Klubom u Skupštini. Prgomet je na tu poziciju gurao Mislava Hermana, a Mikulić Ivana Kujundžića, koji se potom iz te priče povukao podnošenjem ostavke.
No razmirice na tome nisu stale, sada Plenkoviću za vratom u njegovu Zagrebu pušu pobunjeni izbačenici, koji također slove za kadrove bliske Brkiću. U pozadini tih previranja su Mikulićeve, ali i Prgometove ambicije da zavladaju zagrebačkim HDZ-om. Mikulić je navodno do te mjere zagrizao za tu funkciju da je spreman odreći se fotelje glavnog državnog inspektora koju mu je Plenković ponudio kako bi ga maknuo iz vodstva zagrebačke organizacije. O kandidaturi razmišlja i doktor Pavo Kostopeč, a spominju se i ginekolog Mislav Herman te ministar Ćorić.
Problemi iz zagrebačkog HDZ-a uskoro bi se mogli preliti i na Dalmaciju, gdje će se za šefa splitskoga HDZ-a opet kandidirati Petar Škorić. Šuška se da na tu fotelju puca i Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split, a u splitsko-dalmatinskoj županiji tinja nezadovoljstvo Antom Sanaderom, koji je postao politički tajnik HDZ-a, dok istodobno pod njegovom palicom HDZ u Dalmaciji gubi pojedine gradove. Okršaji u HDZ-u tek su počeli, a već se sada čine više nego zanimljivima.