Uz energetsku, potencijalnu socijalnu i političku krizu koje prijete premijeru Andreju Plenkoviću, izgleda da se šef hrvatske Vlade prvi put u svoja dva mandata susreće s krizom u regiji koja se potencira kako iz susjedne Srbije, tako i iz Bosne i Hercegovine.
Prijeti se sa svih strana iz obje države, a te prijetnje dolaze u prilično neugodnom trenutku, dok ratuju Rusija i Ukrajina i dok Europa strahuje od potencijalnih sukoba na takozvanom zapadnom Balkanu. Da su Srbi spremni na sve, jasno je iz toga što je ovih dana beogradski Apelacijski sud potvrdio optužnice protiv četvorice pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva zbog stradanja civila na Petrovačkoj cesti u kolovozu 1995., nakon čega je odvjetnik preživjelih Dušan Bratić najavio podizanje novih kaznenih prijava za taj događaj.
Izravni udar
“Tužiteljstvu za ratne zločine u Beogradu podnijet ćemo novu kaznenu prijavu zbog istog događaja s pisanim dokazima Hrvatske vojske i protiv admirala Davora Domazeta Loše, načelnika Obavještajne uprave Glavnog stožera HV-a u Oluji, brigadira Ilije Maričića, pomoćnika načelnika Glavnog stožera zaduženog za upotrebu Ratnog zrakoplovstva, i generala Pavla Miljavca, šefa Operativnog tima A u Glavnom stožeru u vrijeme obaju zločina, i na komunikaciji Bosanski Petrovac – Ključ i u Svodni. Prva dvojica bili su sudionici u donošenju odluke da se izvrši ovo djelo, a ovaj posljednji sudionik u izvršenju te odluke, dok su sva trojica nakon izvršenja prikrivala zločin.
Ako tužiteljstvo Srbije podlegne političkom pritisku i ne goni i njih, dostavit ćemo prijavu i dokaze tužiteljstvu drugih dviju zemalja, članica EU-a, koje su također po principu univerzalne jurisdikcije već osudile dvojicu Hrvata za zločine nad Srbima u logoru Dretelj kod Čapljine. Tako ćemo s njima razgovarati, na terenu prava, a njima ostavljamo teren politike i postzločinačke nagone pomoći izvršiteljima u izbjegavanju pravde”, izjavio je Bratić za srpske medije, a na njegove riječi burno je reagirao general Miljavac koji smatra da Srbi sada, uz pilote, idu i na generale, odnosno na one koji su bili zaduženi za organiziranje operacija, što smatra izravnim udarom na državu. Burno je na kaznenu prijavu iz Srbije reagirao i Davor Domazet Lošo koji smatra da je naša vlast ta koja se konačno treba očitovati.
“Naša država godinama krivo pristupa Domovinskom ratu i svemu što se tada događalo. Vrijeme je da kao institucija zauzme stav. Ne može se suditi niti progoniti pojedince imenom i prezimenom ako znamo da smo postupali onako kako je tražila vlast. Dakle, Srbija planira podići optužnicu protiv admirala, a admiral je dio institucije. To nije osobno i nema veze s imenom i prezimenom”, objasnio je Lošo.
Produžena ruka
Iz objašnjenja Domazeta Loše i generala Miljavca vidljivo je kako se premijer Plenković više neće moći suzdržavati u svojim odnosima prema Srbiji i srpskoj vlasti, nego će morati djelovati čvrsto i konstruktivno, što je njemu u jednu ruku nezgodno i zbog toga što vlada u koaliciji sa SDSS-om, odnosno Miloradom Pupovcem koji se ionako smatra produženom rukom srpskog predsjednika Vučića koji je svoja stajališta o optužnicama protiv hrvatskih pilota izrekao govoreći o ubijenoj djeci.
“Za mene je tih osam zaklopljenih očiju veća svetinja od svih napada na mene i državu koju vodim i na moju obitelj i sve drugo, jer ako nismo u stanju zaštititi djecu i formalno i materijalno i pravno, onda ne trebamo postojati kao država, ne zaslužujemo da postojimo kao država. Nadam se da će zločinci odgovarati, oni koji su stvarno ubijali djecu i koji su poslije proglašavani junacima”, rekao je Vučić, a Plenković je još na početku ove sage tvrdio kako će se svim sredstvima zauzeti za hrvatske pilote te od toga stava nema namjeru odustati ni sada pa bi to moglo podgrijati tenzije u odnosima između Hrvatske i Srbije koji su ionako uvijek zategnuti.
“To su Vučićeva posla. Ništa taj čovjek iz povijesti nije naučio. To što oni rade ne pridonosi poboljšanju naših bilateralnih odnosa. Srbija je zemlja koja ima puno vlastitih problema pa koristi ovakve situacije kako bi skretala pozornost sa svojih problema. Hrvatska tu optužnicu odbacuje. Poruka svima u Srbiji – pogledajte se u ogledalo i razmislite o tome što radite. To je čisto političke prirode. Povući ćemo sve korake kako bismo zaštitili naše građane”, poručio je srpskom predsjedniku šef Sabora Gordan Jandroković, a upućeni tvrde da je on beogradskoj vlasti izrecitirao sve ono što misli i premijer Plenković.
Najveći problem
Misli premijer Plenković posljednjih dana i o zategnutoj situaciji u Bosni i Hercegovini jer je vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije Bakira Izetbegovića optužila Hrvatsku i Srbiju da ne poštuju odredbe Daytonskog sporazuma, a kao rješenje sadašnjeg problema koji postoji u BiH predložila je usklađivanje ustroja vlasti u entitetima. Vladajuća bošnjačka stranka pripremila je političkim partnerima dokument naslovljen “Stav SDA o aktualnoj krizi u Bosni i Hercegovini i prijedlozi za njeno rješenje”, a on je u javnost dospio uoči službenog početka izborne kampanje, ali i u očekivanju odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta o eventualnom nametanju izmjena izbornog zakona. U dokumentu se navodi kako je vodeći problem BiH blokada rada državnih tijela vlasti i osporavanje dosegnutih reformi kombiniranih s otvorenim secesionističkim tendencijama koje predvodi SNSD s Miloradom Dodikom te zahtjevima za dodatnim etničkim podjelama koje predvodi HDZ BiH, što se opet po tezama iz Izetbegovićeve stranke ne može promatrati izolirano od geopolitičkih zbivanja u svijetu.
“Odnosi Srbije, Hrvatske i BiH kao strana potpisnica Daytonskog sporazuma dodatno su usložnjeni zbog toga i neminovno se reflektiraju na unutarnju krizu u BiH”, naglasili su u SDA u kojoj tvrde da se Srbija i Hrvatska oglušuju na dejtonsku obvezu poštovanja suvereniteta BiH, a kao dokaz vide to što još nije riješeno pitanje međudržavnih granica, povrata imovine i procesuiranja ratnih zločina. Zamjeraju Izetbegovićevi jataci Hrvatskoj i dalje gradnju Pelješkog mosta pa nas optužuju za probleme s pristupom BiH luci Ploče, no najvećim problemom smatraju to što i Srbi i Hrvati podupiru politike u BiH koje imaju destruktivnu ulogu i teže dodatnim teritorijalnim i etničkim podjelama u zemlji.
Bosanski lonac
“Iz Republike Hrvatske se otvoreno miješaju u unutarnje stvari BiH, posebice u vezi s izbornim zakonom. Pritom se koriste svi mehanizmi, a posebno zloporaba članstva u Europskoj uniji i NATO-savezu”, stoji u dokumentu koji je zgrozio premijera Plenkovića i na kojega je reagirao i Hrvatski narodni sabor BiH koji smatra da bošnjački SDA sa svojim prijedlozima ustavne i izborne reforme radi na rušenju Daytonskog sporazuma, pri čemu se tu stranku naziva destabilizirajućim čimbenikom koji ugrožava mir u zemlji. HNS je optužio SDA da nastavlja voditi unitarističku politiku kojoj je cilj dominacija brojnijeg bošnjačkog naroda i “sustavna diskriminacija Hrvata, ali i svih drugih nebošnjaka”.
“Unatoč činjenici da je ovakvo djelovanje izravno rušenje ustavnopravnog poretka, dužnosnici SDA svjesno i beskrupulozno nastavljaju svoje antidejtonsko djelovanje”, stoji u priopćenju koji je reakcija na dokument što ga je Izetbegović uputio na više domaćih i međunarodnih adresa. Godinama je bošnjačkoj vlasti trn u oku Pelješki most koji je nedavno otvoren, a koji i prema riječima premijera Plenkovića osigurava jedinstvo hrvatskog teritorija, što je pitanje nacionalnog interesa i nacionalne sigurnosti. Izetbegoviću, po svemu sudeći, takvo što ne odgovara, baš kao što ne odgovara ni Željku Komšiću koji već dugo tvrdi da je s Pelješkim mostom otkinut komad njihove države.
Važna je u ovom košmaru uloga premijera Plenkovića koji se prema Schmidtu postavio partnerski, nastojeći time zaštititi prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, što izaziva tenzije među bošnjačkom političkom elitom. Tenzije kod Plenkovića izaziva i predsjednik Milanović koji je u ovom bosanskom političkom loncu odlučio djelovati tako što je u Zagreb pozvao Izetbegovićeva prijatelja, turskog predsjednika Erdogana. Premda Plenković nema namjeru petljati se u Milanovićevo vanjskopolitičko djelovanje i izbor gostiju, premijer smatra da je trenutak za Erdoganov dolazak u hrvatsku metropolu promašen i da Milanović kroz razgovore s njim ništa neće postići za bosanskohercegovačke Hrvate.
Priprema za rat
Zna Plenković vrlo dobro s kim u ovoj priči iz BiH ima posla jer je i Izetbegović nedavno govorio o prebrojavanju oružanih snaga i nabavci dronova.
“Mlade ljude koji odlaze morat ćemo u velikoj mjeri nadoknaditi high-tech tehnologijama i robotikom. I oružane snage, dakle, robotima ćemo morati poduprijeti, prije svega dronovima, odnosno letećim robotima”, rekao je Izetbegović na stranačkoj tribini koju je održao u mjestu Hadžići pokraj Sarajeva, a te njegove riječi premijer Plenković protumačio je kao pripremu za rat i kao zveckanje oružjem, što prema tezama iz BiH nije nemoguća opcija.
Uz opasnosti iz BiH i susjedne Srbije koje se poput dviju vatri nadvijaju nad Plenkovićem kojega je Europska komisija odredila kao vodećeg stabilizatora u regiji, situacija je u najmanju ruku neugodna i čudnovata i na Jadranu, gdje su nedavno brodovi ruske mornarice pokušali blokirati izlaz američkom nosaču aviona Harryju Trumanu iz Jadranskog mora. Talijanski admiral Giuseppe Cavo Dragone, načelnik talijanskog Vrhovnog stožera obrane, rekao je da su ruski ratni brodovi stigli duž talijanske obale sve do Ancone, a ta situacija dovela je do ogromnog rasta napetosti i niza manevara NATO-a i ruskih brodova na tom području. La Repubblica u svojoj rekonstrukciji događaja navodi da su na ruske poteze u Jadranu reagirali NATO-ovi zapovjednici koji su željeli demonstrirati da se neće odreći kontrole nad prolazom iz Jonskog u Jadransko more.
No sigurnosni stručnjaci smatraju da na ovakvu situaciju ne treba gledati previše ozbiljno.
I možda doista ne treba, no glavni grad Hrvatske nedavno je prilično ozbiljno zatresao sovjetski dron, što je priča koja se nikada do kraja nije raspetljala. Kako će Plenković u ovom mandatu uza sve ostale krize raspetljati ovaj veliki balkanski čvor i situaciju u kojoj se zvecka oružjem i prijeti verbalno, vidjet ćemo.