PLETE SE MREŽA OKO KOLINDE! NETKO JE NE ŽELI NA ČELU NATO-a: Stiže na naplatu Svjetsko prvenstvo! Svjetski čelnici žestoko lobiraju!

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Baš kada se pomislilo da bi zbog serijala istupa aktualnog predsjednika Zorana Milanovića mandat njegove prethodnice Kolinde Grabar-Kitarović mogao pasti u zaborav, bivša se predsjednica u javnosti ponovno počela spominjati, i to na popisu najizglednijih kandidata za glavnu tajnicu NATO-a.

Laskava je to titula koja se smiješi bivšoj šefici države, koja s NATO-om ionako ima iskustva. Nije nepoznato da su je baš odande Milijan Brkić i Tomislav Karamarko vratili na hrvatsku političku scenu, smatrajući da samo ona može srušiti pijanista Ivu Josipovića koji je Hrvatsku vodio strahujući od ustaške guje koja hara po društvenim mrežama.

Ništa na svjetskoj političkoj sceni nije slučajno, reći će to oni koji pomno prate globalna zbivanja, pa tako mnogi i ovo predsjedničino spominjanje u kontekstu laskave kandidature povezuju sa sastankom koji su nedavno održali njemačka kancelarka Merkel i vremešni američki predsjednik Biden. Na tom susretu postignut je sporazum o ruskom plinovodu Sjeverni tok 2, čime su Njemačka i SAD okončali međusobna neslaganja o tom pitanju. Naime, Njemačka će složila da će investirati u infrastrukturu za ukrajinsku zelenu tehnologiju, a SAD se usuglasio da će prekinuti svoje blokiranje naftovoda.

Svjetski dogovor

Tu je informaciju donio Washington Post, dok se France Press bavio i razgovorom koji je uoči tog susreta Merkel odradila s Vladimirom Putinom. Njih su dvoje, prema navodima te agencije, razgovarali o mogućem produljenju sporazuma između Rusije i Ukrajine o tranzitu plina. “Ruski predsjednik i njemačka kancelarka razmotrili su mogućnost produljenja sporazuma između Gazproma i ukrajinskog Naftagaza koji se odnosi na prijenos plina preko ukrajinskog teritorija nakon 2024. godine”, citira France Press navode iz Kremlja.



Inače je plinovod Sjeverni tok 2, koji ispod Baltičkog mora povezuje Njemačku i Rusiju, dugo bio predmet spora između Berlina i Washingtona, a Njemačka se sada obvezala SAD-u da će stvoriti zeleni fond od milijardu dolara za potporu energetskoj tranziciji Ukrajine koja će ostati bez dijela tranzita ruskog plina zbog budućeg plinovoda Sjeverni tok 2. Upućeni govore kako je jedan od američkih uvjeta za deblokadu bio da Njemačka podrži Inicijativu Tri mora, koju je propagirala bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Iako se zasad u svjetskim medijima o tome ništa ne govori, nije nemoguće da se taj scenarij uistinu dogodi te da Njemačka također pruži potporu inicijativi kojoj se žestoko protivio aktualni predsjednik Milanović, dok je Grabar-Kitarović bila jedna od njezinih glavnih promotorica.

Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

Premda možda ne podržava Inicijativu Tri mora, Milanović je prije nekoliko dana jasno dao do znanja da nema ništa protiv toga da njegova prethodnica postane glavna tajnica NATO-a. Štoviše, ocijenio je kako bi to bilo korisno za Hrvatsku, no naglasio je i kako je Grabar-Kitarović možda čak i prekvalificirana za to. Zanimljivo je podsjetiti kako su medijska nagađanja o predsjedničinoj kandidaturi krenula iz Bratislave, gdje se održavala konferencija o globalnoj sigurnosti. “Po ulicama Washingtona priča se da ste vi vodeća kandidatkinja u utrci za glavnu tajnicu NATO-a nakon isteka mandata sadašnjeg glavnog tajnika Jensa Stoltenberga krajem rujna 2022. godine”, riječi su kojima je na pozornici tog foruma Grabar-Kitarović dočekao potpredsjednik Međunarodnog sigurnosnog foruma Robert Sheperd.

Britanski pritisak

Bez obzira na njegove riječi i glasine s europskih ulica, vjeruje se kako proces biranja nasljednika aktualnog glavnog tajnika NATO-a neće biti posve transparentan pa se smatra da bi, unatoč svim kompetencijama Grabar-Kitarović, ona iz igre mogla ispasti zato što dolazi iz male zemlje kao što je naša. Navodno se o preraspodjeli vodećih fotelja uglavnom dogovaraju velike države pa će vjerojatno na umu imati i to da Hrvatska već na poziciji ima glavnu tajnicu Vijeća Europe.

S druge strane, ne treba zanemariti to da je Grabar-Kitarović u NATO-u već bila pomoćnica glavnog tajnika, što se u europskim krugovima potencira kao njezina najveća prednost. No upućeni također napominju kako će pritisak iz Britanije biti ogroman jer oni također žele poziciju u NATO-u, kamo guraju svoju bivšu premijerku Theresu May. Uz to, bivšoj se predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović sabotaže pripremaju i u susjednoj Bosni i Hercegovini, među bošnjačkim političarima koji su navodno već počeli lobirati protiv njezine kandidature.

Loši odnosi

Premda nitko od njih ne osporava niti može osporiti ono što je Grabar-Kitarović već radila u NATO-u, po marginalnim bošnjačkim internetskim stranicama tvrdi se da bivšoj hrvatskoj predsjednici “diplomacija nije baš jača strana”. Kako naglašavaju, problematičan je utjecaj Hrvatske u međunarodnim odnosima, a on se pokazao slabašnim i na primjeru Bosne i Hercegovine, kada je naša zemlja izgubila bitku vezanu uz uključivanje konstitutivnosti u rezoluciju EU-a o BiH. Bošnjački lideri smatraju da je BiH u tom smislu kamen spoticanja Hrvatskoj da lansira svojeg predstavnika u sam vrh NATO-a jer oni nisu skloni tomu da na visoke položaje postavljaju ljude koji dolaze iz država koje imaju neriješene odnose sa susjedima.

Photo: Dino Stanin/PIXSELL

Među bošnjačkim političarima potencira se priča kako odnosi između BiH i Hrvatske iz godine u godinu bivaju sve lošiji, a uz to napominju kako je Grabar-Kitarović bila predvodnica agresorske politike prema Bosni. “U kontekstu njezine relevantnosti za poziciju glavnog tajnika NATO-a svakako se trebaju naglasiti i druge visoke pozicije koje je obavljala, a koje su osnažile njezin međunarodni kredibilitet, uključujući poziciju ministrice za europske poslove, ministrice vanjskih poslova i europskih integracija, ambasadorice u SAD-u.

Sve one su veoma bitne, ali opće pretpostavke za eventualni izbor za glavnu tajnicu, međutim, ono što je ključno za izbor na ovako visoku poziciju su interesi zemalja članica i lobističkih grupacija, u takvim okolnostima kandidati iz manjih država imaju male šanse da budu izabrani”, objasnio je bosanskom dijelu javnosti profesor Alija Kožljak, inače nekadašnji vojni predstavnik BiH pri NATO-u, koji ne vjeruje da će bivša hrvatska predsjednica dobiti potrebnu podršku jer se već sada formiraju blokovi u kojima se forsiraju određeni kandidati.

Ruski utjecaji

Trn u oku Bošnjaka mogao bi zasmetati i Europi, a to je predsjedničino koketiranje u međunarodnim odnosima s Rusijom, za koju se kaže da je ovladala hrvatskim energetskim sektorom, preko čega napada Bosnu i Hercegovinu uz obilatu asistenciju Republike Srpske. Tvrdi se da su Rusi značajno ovladali prodajom i proizvodnjom hrane u našoj zemlji nakon sloma Agrokora pa bi u NATO-u i zbog toga mogli biti oprezni. Naglašava se kako bi otežavajuća okolnost za bivšu hrvatsku predsjednicu mogle biti simpatične fotografije sa Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, gdje se srdačno družila s Vladimirom Putinom, koji je u posjet svojoj zemlji zvao i predsjednika Milanovića, što prema Bošnjacima ne može biti slučajno.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Facebook Comments

Loading...
DIJELI