Najtraženija roba na političkom tržištu posljednjih su nekoliko dana liste za Sabor, koje jamče opstanak na političkoj sceni, a dobra pozicija na njima jamstvo je za spokojne četiri godine mandata, s izdašnim primanjima i povlasticama na kojima obični smrtnici zavide hrvatskim političarima.
Da se liste doista glancaju i ubrzano pripremaju, više se i ne skriva u dvjema najvećim strankama, HDZ-u i SDP-u. Premijer i prvi čovjek vladajuće stranke odlučio je iskoristiti koronakrizu pa tako više nema dileme da će se izbori održati usred ljeta, odnosno u srpnju.
To potvrđuje i da je Gordan Jandroković imenovan voditeljem HDZ-ove predizborne kampanje, dok će za pisanje programa biti zadužen ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić.
Borba za opstanak
Jasno je da su parlamentarni izbori i za premijera Plenkovića, ali i za šefa oporbe Davora Bernardića ujedno i borba za opstanak pa je pred nama vjerojatno vrijeme prljavih podmetanja, vrijeđanja i konflikta, ali i razdoblje u kojem će snage odmjeravati kapitalci dviju najvećih političkih opcija u zemlji, s namjerom da se domognu saborskih klupa. Okršaji će se, osim u medijima, odvijati i u izbornim jedinicama, primjerice, u prvoj će snage odmjeravati premijer Plenković i Davor Bernardić, koji će očekivano biti nositelj SDP-ove liste u prvoj izbornoj jedinici.
Osim toga, u istoj toj prvoj izbornoj jedinici SDP u bitku šalje Mirelu Holy, glavnog tajnika stranke Nikšu Vukasa, ali i Joška Klisovića, Borisa Lalovca te Gorana Aleksića iz Snage. S druge strane, u Plenkovićevu timu u toj, prvoj izbornoj jedinici pojavit će se Tena Mišetić, Gordan Jandroković, ministar Davor Božinović, pa i Vili Beroš, ali i Milić junior. U drugoj izbornoj jedinici SDP-ov nositelj liste bit će doktor Rajko Ostojić koji će snage odmjeravati s Krunoslavom Capakom, a u istoj toj jedinici Ostojiću bi se trebala pridružiti i Anka Mrak-Taritaš te Mihael Zmajlović, dok u HDZ-u tu računaju na Zdravku Bušić i Davora Ivu Stiera. U trećoj izbornoj listi na Berinu popisu kao nositelj liste spominje se zagorski župan Željko Kolar, no najjači aduti svakako će biti Siniša Hajdaš-Dončić te Krešo Beljak, dok su HDZ-ovcima tu najsnažniji aduti ministar Darko Horvat i Žarko Tušek te Anđelko Stričak.
Prokušani kadrovi
Četvrta izborna jedinica relativno je jasna, nositelj SDP-ove liste bit će Domagoj Hajduković koji će se boriti s Ivanom Anušićem. SDP-ovci u slavonskim izbornim jedinicama, što podrazumijeva i petu jedinicu, računaju i na svoje europarlamentarce, Biljanu Borzan i Freda Matića, dok se Plenković oslanja na ministre Zdravka Marića i Marija Banožića, Mira Tuđmana, ali i ministricu Vesnu Bedeković te Josipa Đakića. U šestoj izbornoj jedinici pojavit će se u SDP-u Kristina Ikić-Baniček koja bi trebala biti nositeljica liste, tu je i Goran Beus-Richembergh iz Glasa te Ivo Jelušić, dok se HDZ tu oslanja na Ivana Šukera i velikogoričkog gradonačelnika Barišića, ali i na ministra Dražena Bošnjakovića. Sedma izborna jedinica u SDP-u je namijenjena županu Zlatku Komadini, a tu će prostora biti i za Sašu Đujića te vječnog Nenada Stazića pa će biti zanimljivo čuti što on ima reći o HDZ-ovu ministru Tomi Medvedu koji će biti nositelj liste u ovoj jedinici, u kojoj će se na saborskim listama pojaviti i Nada Murganić te Ivan Ćelić i Tomislav Ćorić.
U osmoj izbornoj jedinici nositelj SDP-ove liste bit će Erik Fabijanić, a u ovoj jedinici pojavit će se i Peđa Grbin, ali i Željko Jovanović te Silvano Hrelja iz Umirovljenika koji će se za glasove boriti s ministrom Cappellijem i nekolicinom ne odveć popularnih HDZ-ovaca, no HDZ se u ovoj jedinici ionako ne nada pretjeranim rezultatima jer to ni inače nije njihova tradicionalna biračka baza.
Tradicionalna baza
Tradicionalna HDZ-ova biračka baza zato je deveta jedinica, gdje će Bernardić nositeljem liste imenovati Franka Vidovića, a tu će se pojaviti i Sabina Glasovac te Ranko Ostojić, dok HDZ za ovu jedinicu priprema jaku momčad koju bi prema Plenkovićevim projekcijama trebao predvoditi Ante Sanader, a ako se situacija ne promijeni, tu će se naći i Željko Dilber, ministar Ivan Malenica, pa i Branka Juričev-Martinčev. Deseta jedinica podjednako je važna objema strankama, SDP će je prepustiti bivšem ministru Arsenu Bauku, na listi će se naći i Branko Grčić, ali i Katja Glamuzina te supetarska gradonačelnica Ivana Marković, dok će HDZ ovdje ići s danas već bivšim ministrom Damirom Krstičevićem, ali i Brankom Bačićem te ministricom Marijom Vučković i splitskim gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom. Za razliku od HDZ-a koji neće propustiti kreirati liste u 11. izbornoj jedinici te se na taj način boriti za glasove dijaspore, SDP tradicionalno u toj izbornoj jedinici ne sudjeluje.
No, za Plenkovićev HDZ, osim što je važno pobijediti na izborima, važno je i oporaviti stranački rejting u županijama koje su podbacile na nedavnim predsjedničkim izborima. Ako je suditi po anketama, na dobrom su putu da to i postignu. Naime, prema posljednjim istraživanjima, HDZ najbolje prolazi u četiri južne županije, tako bi u Dalmaciji mogli osvojiti 41,3 posto glasova, dok bi SDP-u pripalo 21,2 posto, a Mostu 9,8 posto. Škorin pokret sa 4,9 posto ima šanse prijeći prag jedino ako se uspije ujediniti s Mostom. U regijama koje obuhvaćaju Primorsko-goransku i Istarsku županiju te Senjsko primorje SDP je dominantan sa 42,9 posto potpore, HDZ tu osvaja 19,8 posto, IDS 15,4 posto, dok Škoro sa 5,5 posto jedva prelazi prag.
Neizvjesni dani
U Slavoniji je situacija zanimljiva, na istoku Hrvatske HDZ-u pripada 38 posto glasova, Škori 15,6 posto, a SDP-u 19,6 posto. U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala Karlovačku, Sisačko-moslavačku, Bjelovarsko-bilogorsku i Ličku županiju, HDZ bi osvojio 40,4 posto glasova, SDP 27,9 posto, a Domovinski pokret 8,7 posto. Na sjeveru Hrvatske rezultati idu u SDP-ovu korist, i to osjetno, naime, ondje bi osvojili 32,3 posto glasova, HDZ samo 16,9 posto, Škoro 11,3 posto, a HNS 7,3 posto. U Zagrebu i okolici HDZ osvaja 20,8 posto, dok SDP-u pripada 29,4 posto. Inače, u prvom krugu predsjedničkih izbora dalmatinske županije dale su potporu Kolindi Grabar-Kitarović kao HDZ-ovoj kandidatkinji pa je samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji osigurala 32,36 posto potpore, dok joj je u dubrovačkoj županiji podršku dalo 36,38 posto birača. Na europskim izborima HDZ je dobio više od 30 posto u trima županijama, dok je u Splitskoj prošao s manje od 30 posto glasova.
Prema aktualnom rejtingu vladajuće stranke, HDZ u posljednje vrijeme bolje stoji u dalmatinskim županijama, ali veliku im opasnost predstavljaju slavonske županije i Miroslav Škoro, baš kao i središnja Hrvatska, u kojoj su na predsjedničkim izborima dobar rezultat ostvarili samo u Ličko-senjskoj županiji, no u Karlovačkoj, Bjelovarskoj, ali i Sisačkoj HDZ ni na euroizborima nije osvojio više od 30 posto potpore. SDP je u tim županijama na razini Milanovićevih izbornih rezultata, a Škoro nije uspio pridobiti povjerenje ni polovice birača koji su za njega dali glas na predsjedničkim izborima. Ukazuju li ove brojke barem djelomično na rezultate parlamentarnih izbora, jasno je da su pred Plenkovićevim HDZ-om neizvjesni dani, bez obzira na to što je koronakrizu uspješno savladao, jer stranka je u krizi, lokalne organizacije su rastrojene i nekompatibilne, pojavila se i konkurencija u liku Miroslava Škore, a predsjednički, pa i europski izbori pokazali su da Davor Bernardić možda ne zna voditi stranku i politiku, no zato itekako dobro zna sastavljati liste, ne puštajući egu da ga pojede, za razliku od Plenkovića.
Na njegovim listama mjesta više nema za Milana Kujundžića, Mira Kovača, Milijana Brkića, Tomislav Tolušić je sam odustao od politike, a Plenković se ne misli oslanjati ni na Ivana Penavu ni na Stevu Culeja. Kakvi god bili, sve su to stranački kapitalci i ljudi koji su osvajali preferencijalne glasove te se tako domogli sabornice. No novo vrijeme i nove okolnosti podrazumijevaju i nove ljude, u Plenkovićevu slučaju europski izbori pokazali su da s novim ljudima dolaze i crni labudovi koji odnose mandate.
Da ironija bude veća, i na tim je izborima Plenkovićevu kampanju vodio Gordan Jandroković čije se ime postizborno nije smjelo ni spomenuti u kontekstu odgovornosti. No, dok se god odgovorni zbog privrženosti šefu ne prozivaju, HDZ-ova pobjeda na izborima nije i neće biti sigurna. HDZ će, osim toga, morati poraditi i na izgubljenom koalicijskom potencijalu, pri čemu ostaje upitno hoće li Škori laskati Šeksove ponude za vođenje Sabora. Problema je dakle mnogo pa bez obzira na to što se Plenković osjeća spremnim za srpanjske izbore, ali i bez obzira na to što je odnio pobjedu na unutarstranačkim izborima u svojem HDZ-u, ovi opći izbori koji nam predstoje veliki su test za njega i njegov HDZ, ali i velika prilika za Bernardića koji bi, ako mu se karte poslože, mogao postati premijer. Ako ga pak sreća ovaj put ne pomazi, u izbornoj noći imat će pravi razlog za suze, jer odlazi u ropotarnicu povijesti a da nije ni pokušao vladati.