Podaci o smrtnosti na njemačkim cestama u 2016. otkrivaju da je stanje u Hrvatskoj dvostruke gore!

Jurica Galoic/PIXSELL

U Njemačkoj lani na cestama poginulo 3280 osoba, najmanje u novijoj povijesti i 5,2 posto manje nego u 2015.

Svi koji su pomislili kako 304 poginulih na hrvatskim cestama u 2016., najmanje otkad postoje statistike (nekonačna brojka, jer će se eventualno pribrojiti preminuli do 30 dana nakon nesreće iz 2016.), treba smatrati uspjehom u prevenciji, kao ledeni će tuš doživjeti podatak koje je ADAC netom objavio za najvažniju cestovnu sigurnosnu bilancu u Njemačkoj, za 2016.

Na njemačkim je cestama tijekom protekle godine smrtno stradalo 3280 osoba, 5,2 posto manje nego u 2015. i najmanje od 1950., kad su se stradavanja počela službeno pratiti i statistički obrađivati. Prema posljednjoj službenoj ocjeni broja stanovnika (80,62 milijuna u 2013.), to znači 40,7 poginulih na cestama na milijun stanovnika. No, računajući da se otada broj stanovnika povećao za najmanje milijun te da su oni strukturu vozača učinili realno rizičnijom, revalorizirana je stopa smrtnosti na cestama najviše 39 na milijun.

Hrvatska, koja je po posljednjem popisu imala 4,28 milijuna stanovnika formalno, sa 304 smrtno stradalih, ima stopu 71 na milijun stanovnika, no kad se uračunaju bitne demografske promjene proteklih godina, koje su znatno smanjile broj stanovnika i strukturu vozača (neproporcionalnim odljevom prometno najaktivnijih) učinili realno sigurnijom, stvarna je stopa, po navedenoj metodologiji, otprilike dvostruko lošija nego u Njemačkoj.

Da treba upaliti alarm pokazuje činjenica da konkretna stopa smrtnosti nije najrealniji prikaz stanja sigurnosti na cestama (naše je stanje razmjerno još gore), jer bi trebalo ukalkulirati i prijeđene kilometre, kao egzaktni pokazatelj sigurnosti, odnosno smrtnost po svakoj milijardi ukupno prijeđenih kilometara. Po tome je realna stopa smrtnosti na našim cestama najmanje trostruko veća nego u Njemačkoj!

Naime, prosječni hrvatski vozač godišnje prijeđe oko 12.000 km, a prosječni njemački oko 18.500 km. Usto njemačka mreža asfaltiranih prometnica ima neusporedivo veći udio tranzitnog prometa.

Ovo je, uz uređeno i pošteno pravosuđe te pametno i odgovorno vođenje prometnog sustava od 1949. do danas, izravna zasluga besplatnih njemačkih autocesta, koje su, uz nemjerljive koristi za sigurnost i spašavanje života, bile glavni generator njemačkog gospodarskog čuda.

Naravno, zasluga je to i pametnih, nadasve odgovornih njemačkih vlada od II. svjetskog rata do danas, gdje nitko nije lamentirao o ‘gubicima’ na nenaplaćenoj cestarini.

Kako i bi, kad su na svaku marku (u novije vrijeme euro) ‘izgubljen’ na nenaplaćenoj cestarini, izravno i neizravno, zaradili barem deset! Da je netko počeo spominjati kako je mreža Autobahnova u golemim gubicima, po kalkulaciji kakvu građanima serviraju naši vladajući godinama, rekli bi mu da je poludio.

Mreži Autobahnova država promišljeno vraća tek mali dio zarade za koju su zaslužne, što je itekako dovoljno za njihovo vrhunsko održavanje, dogradnju i sve.

Za osobna vozila besplatni Autobahn ne samo da nije u minusu, nego je, vjerojatno najveća ‘Zlatna koka’ u svjetskoj povijesti uređenog gospodarstva. Vrijednost više od 100.000 spašenih ljudskih života i više od milijun lako i teško ozlijeđenih manje, ne može se niti procijeniti.

Ali Njemačka je imala vizionarskog Hansa-Christopha Seebohma, saveznog ministra prometa od 1949. do 1966., kratkotrajno i vicekancelara, koji je početkom mandata brzo uvjerio kancelara Konrada Adenauera, da je besplatno korištenje njemačkih autocesta od prvorazrednog nacionalnog interesa. Nakon njegovog sustavnog izlaganja u Bundestagu, mjera je donesena aklamacijom.

Zbog toga ga smatraju jednom od, ne samo, najzaslužnijih osoba za njemačko gospodarsko čudo, nego jednim od, za nacionalne interese, najzaslužnijih Nijemaca u povijesti. No, Njemačka je, velikom srećom, imala Adenauera i, posebice, Seebohma, a Hrvatska je imala i ima što ima.

Nijemci planiraju uvesti vinjete (nije potpuno izvjesno), jer je mreža Autobahnova postala toliko preopterećena da je ta mjera sve više kontraproduktivna. Budući da bi vinjete za njemačke građane zamijenile paušalnu godišnju cestarinu, služile bi optimiziranju i prigušivanju tranzitnog prometa. No, velik broj njemačkih stručnjaka tvrdi da je za osobna vozila besplatni Autobahn i dalje njemački nacionalni interes.

A mi smo poskupjeli autoceste i u zimskom periodu, kad zjape prazne. Uh…

Facebook Comments

Loading...
DIJELI