POJAVIO SE NOVI PROBLEM: SLIJEPE OSOBE OSTALE BEZ DOSTUPNE LITERATURE! U Zakladi prozivaju Ministarstvo kulture, oni poslali odgovor

Patrik Macek/PIXSELL

Za slijepe osobe u Hrvatskoj stigao je novi problem, kao da ih i već sad nemaju dovoljno.

Naime, slijepe osobe su ostale bez dostupne literature, tvrde to u svojem priopćenju za medije iz Zaklade ‘Čujem, vjerujem, vidim’ čiju poruku javnosti u cijelosti prenosimo:

“S velikom žalošću Vas obavještavamo da smo zbog odluke Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske primorani prestati sa svim aktivnostima na prilagodbi literature kao i pružanjem usluga posudbe literature putem ceccogramme usluge i pružanja podrške za on-line preuzimanje zvučnih knjiga u daisy formatu slijepim i slabovidnim osobama! Zaklada „Čujem, vjerujem, vidim“ trinaest godina radi na omogućivanju pristupu literaturi slijepim osobama, osobama s disleksijom kao i nagluhim, gluhim i gluhoslijepim osobama. Budući je ova prilagodba zahtjevna i traži znatna materijalna sredstva, osim vlastitih resursa i sredstava dio sredstava smo osiguravali putem javnih natječaja i to: grada Zagreba, gradski ured za kulturu i putem javnih natječaja Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.


Ove se godine Ministarstvo kulture i medija RH „malo poigralo“ s nama tako da nam je prvo u siječnju ove godine, doslovno, uklonilo naš program sa natječaja „Javne potrebe u kulturi, potpora izdavanju knjiga“ kroz koji je bio sufinanciran proteklih deset godina, tražeći, štoviše inzistiralo da isti prijavimo, na natječaj „Pristup i dostupnost kulturnog sadržaja osobama s invaliditetom, mladima i djeci s teškoćama u razvoju“ jer bi na tom natječaju trebao osigurati dostatnu potporu. Program smo prijavili, ali kako su nam priopćili iz MK, prema ocjeni povjrenstva program nije dobio dostatan broj bodova da bi bio sufinanciran, nego nam se Ministarstvo kulture i medija diskrecijskim pravom smilovalo i dodijelilo nam potporu koja je za 40% manja od potpore koju smo osiguravali putem natječaja „Javne potpore u kulturi, potpora izdavanju knjiga“, što nas je primoralo da prestanemo sa prilagodbom i pružanjem ostalih usluga slijepim i slabovidnim osobama.

Zanimljivo je kako o jednom temeljnom ljudskom pravu, kao što je to pravo na dostupnost informacija, može odlučivati jedno povjerenstvo, dok je istomu sve dostupno a ne samo njemu nego i svim osobama koje nemaju oštećenje vida pa i velikom broju osoba s invaliditetom!



Koliko i kome je što dostupno u Republici Hrvatskoj najbolje se vidi iz usporedbe podataka o stanju fonda glavnih ustanova koje pružaju usluge dostupnosti literature kako za osobe bez oštećenja vida a to su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i narodne knjižnice u Hrvatskoj, te ustanova koje, kao prvo proizvode a zatim omogućavaju korištenje literature slijepim i slabovidnim osobama u RH a to su Hrvatska knjižnica za slijepe i Zaklada „Čujem, vjerujem, vidim“.

1. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Fond: oko 3.500.000 jedinica knjižnične građe
Podatci dostupni na službenim stranicama NSK u Zagrebu

2. Narodne knjižnice u RH

prema podacima iz Sustava jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica, godine 2020. u Republici Hrvatskoj djelovale su 194 narodne knjižnice u 20 županija i Gradu Zagrebu (isto kao u 2019.).

Broj ogranaka u 2020. godini bio je 110 (isto kao u 2019.), od čega se nešto više od trećine (36,4%) nalazi u Gradu Zagrebu. Ukupan broj knjižničnih stacionara je bio 41 isto kao u 2019.), a knjižničnih stanica je bilo 11 (u 2019. ih je bilo 9).

Ukupan broj knjižničnih sastavnica predstavlja zbroj središnjih knjižnica, njihovih ogranaka i podružnica, knjižničnih stacionara i knjižničnih stanica što znači da je u 2020. godini bilo u Republici
Hrvatskoj ukupno 356 knjižnične sastavnice.

Ukupno 356 mjesta za posudbu knjižnične građe! Osim toga, ukupno je u Hrvatskoj djelovalo trinaest pokretnih knjižnica (bibliobusa) u osam županija s 541 bibliobusnih stajališta
(u 2019. ih je bilo 520).

Fond:

prema podacima iz Sustava jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica, godine 2020. u Republici Hrvatskoj Fond narodnih knjižnica bio je sveukupno 12.416.212 (u 2019. bio je 12.282.761) što uključuje knjige, novine, časopise, AV građu, e-građu (na prijenosnim medijima), igračke i didaktičke igračke i ostalu građu. Od toga su knjige 11.669.502 (u 2019. bilo je 11.546.356).

Sveukupna prinova/nabava građe (uključuje knjige, novine, časopise, AV građu, e-građu (na prijenosnim medijima), igračke i didaktičke igračke i ostalu građu) u 2020. bila je 447.443 jedinica građe (u 2019. bila je 492.335). Od toga je prinova knjiga u 2020. bila je 424.222 svezaka (tj. 193.883 naslova knjiga). U 2019. godini ukupan broj prinova/nabava svezaka knjiga bio je 465.266.

Napomena: Ostala knjižnična građa je sva druga inventarizirana knjižnična građa, a nije navedena u tablici. Uključuje materijale kao što su posebni otisci, rukopisi, kartografska građa, tiskane note, mikrooblici, grafikoni, umjetničke reprodukcije (artoteka), fotografije, razglednice, plakati, posteri, tehnički crteži, sitni tisak i sl.

Podatci s portala matične djelatnosti pri NSK u Zagrebu.

Frapantni podaci
3. Hrvatska knjižnica za slijepe i Zaklada „Čujem, vjerujem, vidim“

Fond: 7.634 jedinica knjižnične građe

Podatci sa službenih stranica Hrvatske knjižnice za slijepe i Zaklade
„Čujem, vjerujem, vidim“

Usporedbom ovih podataka vidljivo je što je i koliko kome dostupno u Hrvatskoj! Ako usporedimo fond NSK u Zagrebu i fond Hrvatske knjižnice za slijepe i Zaklade „Čujem, vjerujem, vidim“ proizlazi da je slijepim osobama u Hrvatskoj dostupno tek 0,2% literature. Još izražajnije možemo reći da je od 100 knjiga slijepim osobama dostupan tek peti dio jedne knjige!

Ako sve ovo još stavimo pod lupu znanstvene činjenice da svaki čovjek 95% informacija prima putem vida, koliko je informacija dostupno osobama oštećenog vida u Hrvatskoj? I sada slijepe osobe i od tako malo dostupne literature ostaju bez jednog dijela zahvaljujući Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske a sve se događa u godini čitanja koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske”, zaključuje se u priopćenju Zaklade ‘Čujem vjerujem vidim’.

Na ove navode odgovorilo je ministarstvo kulture i medija odbacivši te tvrdnje kao namjerno širenje dezinformacija javnosti te su istaknuli  da programi te Zaklade već godinama, zbog zastarjelosti tehnologije i nedostatka inventivnosti ne pružaju potrebnu razinu kvalitete.

Priopćenje Ministarstva prenosimo u cijelosti:

Slijedom teza koje je u javnosti iznio gospodin Mirko Hrkač, upravitelj Zaklade „Čujem, vjerujem, vidim“ iznosimo činjenice i podatke kako bismo ukazali na namjerno dezinformiranje medija i javnosti. Posebno je pri tome nehumano što se gospodin Hrkač kao osoba s invaliditetom koristi posebnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba kojima programi ove Zaklade već godinama, zbog zastarjelosti tehnologije i nedostatka inventivnosti ne pružaju potrebnu razinu kvalitete.

Ministarstvo kulture i medija je pri tome višekratno izlazilo u susret i imalo razumijevanje prema gospodinu Hrkaču i radu njegove Zaklade. Unatoč negativnoj ocjeni povjerenstva zbog loše kvalitete prijedloga i problema s realizacijom do sad financiranih projekata, program „Zaklade Čujem, vjerujem, vidim“ ipak je i ove godine sufinanciran s 80 tisuća kuna putem Javnog poziva za pristup i dostupnost kulturnog sadržaja osobama s invaliditetom, mladima i djeci s teškoćama u razvoju. Do ove godine, kroz program potpore izdavanju knjiga njegovoj Zakladi Ministarstvo je godišnje dodjeljivalo oko 100 tisuća kuna za 60 do 100 novih naslova u daisy formatu. Stoga nije istina da su ove godine sredstva manja za 40% nego za 20% u odnosu na prošlu godinu, s upozorenjem da je Zaklada za isti odobreni iznos sredstava svake godine smanjivala broj naslova. Prema navodu gospodina Hrkača koji je iznio u Kabinetu ministrice, taj isti program je sufinanciran i sredstvima grada Zagreba u iznosu od 150 tisuća kuna.

Netočno je da je prijava „Zaklade Čujem, vjerujem, vidim“ dostavljena na Poziv za financiranje javnih potreba u kulturi za programe potpore izdavanju knjiga zagubljena, a nije niti odbijena premda nije udovoljavala formalnim uvjetima natječaja. S obzirom na poseban angažman vezan za potrebe korisnika s posebnim potrebama, državni tajnik Ivica Poljičak obavijestio je gospodina Hrkača da se prijava njegove Zaklade očekuje na posebnom, 2020. godine prvi put pokrenutom Javnom pozivu za pristup i dostupnost kulturnog sadržaja osobama s invaliditetom, mladima i djeci s teškoćama u razvoju. Činjenica je da je prošle godine Zaklada odbijena na Pozivu za predlaganje programa koji omogućuju pristup i dostupnost kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom i djecu i mlade s poteškoćama u razvoju jer je prijavio gotovo identičan program za koji je već dobio sredstva Ministarstva za tu godinu na potpori za izdavanje knjiga u iznosu od 100 tisuća kuna.

Ponavljamo kako Ministarstvo kulture i medija podupire djelovanje Zaklade „Čujem, vjerujem, vidim”, što se očituje kontinuiranim financiranjem programa prijavljenih na javne pozive Ministarstva. Tijekom desetak godina ukupno je Zakladi „Čujem, vjerujem, vidim“ za potporu za izdavanje knjiga dodijeljeno 856.000,00 kn, a za otkup knjiga 171.410,00 kn što ukupno iznosi 1.027.410,00 kn.

Vezano za primjedbe Zaklade oko financiranja troškova hladnog pogona, honorara i udjela u plaći suradnika, Ministarstvo je više puta Zakladu uputilo da se prijave na druge natječaje kao što su Zaklada za razvoj civilnog društva ili Ured za udruge ili na posebne natječaje financirane sredstvima Europskog socijalnog fonda koji su namijenjeni jačanju kapaciteta korisnika potpore i koji osiguravaju stabilno financiranje fiksnih troškova. Na žalost, gospodin Hrkač je takve prijedloge uvijek odbijao inzistirajući isključivo na potpori Ministarstva kulture i medija.

Kako bismo opovrgli tezu da će zbog ove odluke Ministarstva slijepe i slabovidne osobe ostati bez literature, naglašavamo da Ministarstvo redovito financira Hrvatsku knjižnicu za slijepe s oko 3 i pol milijuna kuna svake godine iz čega se financiraju knjige prilagođene slijepim i slabovidnim osobama.

Gotovo 4 milijuna kuna, prošle i ove godine dodijeljeno je najkvalitetnijim programima prijavljenima upravo na Pozivu za predlaganje programa koji omogućuju pristup i dostupnost kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom i djecu i mlade s poteškoćama u razvoju. Stoga je iznimno nepravedno prozivati Ministarstvo za nebrigu prema potrebama slijepih i slabovidnih osoba.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI