POLITIČKA KRIZA TRESE REGIJU! ANALITIČAR: ‘Srbija i dalje smatra Crnu Goru mlađim bratom” Zabrinjavajuće su reakcije iz Srbije nakon presude Ratku Mladiću!’

Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Na samom jugu regije ovih su dana, najblaže rečeno, zaoštreni tonovi međudržavne komunikacije. Politička kriza do koje je došlo poslije usvajanja Rezolucije o Srebrenici u Crnoj Gori, poprimila je u vrlo kratkom vremenu tolike razmjere između Srbije i Crne Gore, da još uvijek čudi izostanak reakcije međunarodne zajednice. O tome govori i Denis Avdagić, koji je za Dnevno proanalizirao zategnute odnose Srbije i Crne Gore.

Poruka Beogradu

Ministarstvo vanjskih poslova (MSP) Crne Gore priopćilo je kako rezolucija o genocidu u Srebrenici nije usmjerena protiv nijednog naroda ili države, a ponajmanje protiv srpskog naroda i Srbije, ali i da ponašanje srbijanskih dužnosnika nakon crnogorskog usvajanja tog dokumenta ne smije biti način međudržavne komunikacije i ukupnih odnosa. Rezolucija crnogorskog parlamenta o genocidu u Srebrenici nije samo ugrozila odnose aktualne “prosrpske” vlade u Podgorici s vlastima u Beogradu, nego i dovela u pitanje opstanak ionako krhke vladajuće koalicije u Podgorici.


“Svima treba biti jasno, a naročito dužnosnicima iz Beograda koji se u posljednje vrijeme poprilično bave Crnom Gorom, da je ovo neovisna država koja samostalno odlučuje o svojoj sudbini i ne pristaje na poniženja”, izjavio je potpredsjednik crnogorske vlade Dritan Abazović podgoričkim „Vijestima“.

Na taj je način komentirao izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića “da je rezolucija o Srebrenici protiv vitalnih interesa srpskog naroda” i predsjednika Skupštine Srbije Ivice Dačića, koji je pozvao novoizabranog metropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da se uključi u rješavanje političke krize u Crnoj Gori i da se pozabavi Zdravkom Krivokapićem, novim crnogorskim premijerom.



‘Demontaža hobotnice’
Govoreći o političkoj krizi do koje došlo poslije usvajanja rezolucije o Srebrenici, Abazović je istaknuo kako ne postoji strah da će se Demokratska partija socijalista (DPS), načelu s Milom Đukanovićem vratiti na vlast.

“Bez obzira na neke nesuglasice, teške riječi ili nervozu, siguran sam da predstavnici parlamentarne većine neće prokockati povijesni preokret koji se dogodio prošlog kolovoza, kada je po prvi put pokrenut demokratski kotač, posebno zbog toga što pravu demontažu hobotnice tek očekujemo, jer ona u mnogome ovisi od pravosudnih organa koji su na putu konsolidacije”, kazao je Abazović govoreći o tome kako ne bi bilo dobro da se DPS i Đukanović vrate na vlast.

Po prvi put nakon crnogorskog ulaska u NATO, možemo vidjeti ovakve neprimjerene reakcije Srbije u međudržavnoj komunikaciji. Tim više što je trenutačno u Crnoj Gori na vlasti koalicija koja se može nazvati ‘prosrpskom’, za razliku od politike koju je bivši premijer Đukanović, koji je uveo Crnu Goru u NATO, vodio.

‘Reakcija Srbije nadišla sva moguća očekivanja’

Denis Avdagić primjećuje kako je ovo što vidimo prilično burna reakcija Srbije na Rezoluciju o Srebrenici u crnogorskoj skupštinim, pa čak i daleko burnija od one koja se očekivala u slučaju presude Mladiću.

“Ovo je doista, na neki način, nadišlo sva moguća očekivanja. Očito je da Srbija i dalje smatra Crnu Goru nekakvim mlađim bratom na kojeg se može i mora imati utjecaj u svakom pogledu. Nažalost, to se pokazuje upravo na ovoj tematici rezolucije o genocidu koja bi u ovom momentu trebala biti nekakvo civilizacijsko dostignuće. Pričamo o nečemu što se dogodilo nedavno, što je potvrđeno brojnim haškim presudama, što je jako dobro poznato svima u Europi, ali nažalost, očito se i dalje provodi negacijski odnos u Srbiji prema tim ružnim događajima u ime koje možemo reći da su oni koji su počinjavali te zločine, to zapravo i radili pozivajući se upravo na takozvanu Veliku Srbiju”, jasan je Avdagić.

On dodaje kako je, što se tiče Crne Gore, na djelu jedna prilično široka ‘antiđukanovićevska’ koalicija, koja se sastoji uglavnom od političkih stranaka koje su bliske Srbiji i koja u dobrom dijelu predstavlja srpski narod koji živi u Crnoj Gori.

“S druge strane, tu ima i onih koji spadaju u posve drugi politički spektar, kao što je Dritan Abazović, koji je zauzeo jednu važnu ulogu u Vladi i koji je zaslužan za donošenje Rezolucije o Srebrenici jer je na taj način nastavio s kompletnom oporbom koja je, možemo reći, bila sklonija podržati Đukanovićevu vladu, odnosno njegovu stranku DPS u ostanku na vlasti”, kaže Avdagić koji ističe kako će biti vrlo zanimljivo za gledati što će se sada događati po ovom pitanju.

On tvrdi kako je moguće i da vrlo brzo dođe do novih izbora u Crnoj Gori, ali i da je moguće da se ipak održi većina ovakva kakva jest, u pokušaju da spriječe ponovni dolazak Đukanovićeve partije na vlast.

“Nedavno sam baš prognozirao kako ne vjerujem da će ova vlada, kako god bilo, dočekati novu godinu”, ističe Avdagić.

Abazović pozvao sve da se ostave nacionalizma, neprijateljstva i prošlosti

S druge strane, potpredsjednik crnogorske Vlade, Avdagić poziva na dijalog i na proeuropsku politiku te na relaksaciju cijele situacije.

“Sjetite se koliko je ovakvih situacija bilo i sve su, na kraju, premošćene na prilično dobar način. Mnogo prašine, a malo konkretizacije i zato, relaksirano. Svima treba biti jasno da su nacionalni interesi Crne Gore ispred bilo kakvih partijskih kalkulacija. Mi moramo afirmirati građanski koncept i europsku politiku. Sve naše odluke moraju biti kompatibilne s tim ciljevima. Oko toga nema rasprave”, odlučno je rekao Abazović.

Istaknuo je i kako Crna Gora vodi dobrosusjedsku politiku te pozvao sve aktere da se ostave nacionalizma, neprijateljstva i prošlosti jer to nikome nije donijelo ništa dobro.

Oštar crnogorski odgovor

Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MSP) upućen je prema srbijanskoj, neprimjerenoj reakciji i odgovor koji ne skriva razočaranje.

Navodi se da su takve ocjene „teško shvatljive, kada dolaze od lidera i državnika koji se zalažu za dobrosusjedske odnose, najbliskiju suradnju u regiji i njegovu europsku budućnost. I to, među prvim susjedima, povijesnim saveznicima i suputnicima, čiji građani se s pravom i razlogom osjećaju kao prijatelji i braća“, navodi se u priopćenju.

MSP dodatno brine činjenica da je Ivica Dačić, predsjednik Skupštine, kao jedan od najviših predstavnika Srbije, pozvao svećenika u Crnoj Gori da se “pozabavi” predsjednikom Vlade neovisne i suverene, susjedne države, koja, pri tom, i ustavno i suštinski uspostavljena i definirana kao sekularna država svih njezinih građana.

“Ovakav neprihvatljiv i neshvatljiv istup, ne samo što je suprotan svim obrascima odgovornog državničkog ponašanja, već je, u trećem desetljeću 21. stoljeća, zapanjujuće anakron, jer se njime dovodi u pitanje koncept moderne, sekularne i demokratske države i isto takvog društva. Neshvatljivo je da jedan ovakav stav dolazi od predsjednika Parlamenta države, koja je kandidat za članstvo u EU i može se samo pretpostaviti što o ovome misle naši EU partneri, saveznici i prijatelji”, navodi se u priopćenju i dodaje kako bi se takve “poruke mogle tumačiti i kao poziv na rušenje državnog poretka u zemlji, iako iskreno vjerujemo da to nije bila namjera gospodina Dačića”.

“O nedopustivosti takvog ponašanja, najbolje ilustrira hipotetska situacija i neprikladnost u kojoj bi Crna Gora pozvala nekog vladiku SPC da se ‘pozabavi’ predsjednikom Narodne skupštine Republike Srbije”, dodaju iz ministarstva te napominju kako je neprimjereno i krajnje pogrešno da se crnogorski građani, srpskog nacionalnog predznaka, iznova tretiraju kao pripadnici i “briga” Srbije.

Srbijanske pretenzije na zemlje u okolini

Denis Avdagić analizira kako bismo ovo ponašanje Srbije mogli protumačiti na puno načina, no i da je vrlo jasno kako je za Srbiju Crna Gora nekakav dio tih zemalja koje spadaju definitivno pod srpsku, ili kontrolu, ili utjecaj. To se promatra svakako i u pogledu Kosova, pa i Bosne i Hercegovine.

“Svaka od tih zemalja u tom pogledu ima vrlo specifičan položaj u srpskoj politici, pa možemo reći i na neki način, u nekakvoj mitologiji. Crna Gora je nekoliko puta već donosila odluke koje su određivale njezin put i njezinu vrlo jasnu samostalnost – od referenduma o neovisnosti, kada su raskinuli državnu vezu sa Srbijom, pa potom i ulaska u NATO, što je bila definitivno priča koja je udaljila onaj crnogorski politički establišment koji je podržavao tu ideju. Došlo je do određenih promjena za koje ne možemo reći da su bile odobrene od strane građana kako bi se Crna Gora približila Srbiji, nego zbog općepoznatih problema kao što su prije svega rasprostranjenost korupcije i nepotizma u Crnoj Gori, koja je izuzetno mala zemlja i na koju sve to puno jače zbog toga i utječe”, objašnjava Avdagić.

On smatra kako se radi o izuzetno neprimjerenim reakcijama srbijanskih dužnosnika s najviše državne razine.

“Čini mi se da ovo nije prvi put da jedan srbijanski dužnosnik poziva SPC na reakciju u Crnoj Gori”, ističe Avdagić.

Srebrenica kao ekvivalent Holokaustu

On tvrdi i kako nije samo Dačić pretjerao, već je i reakcija predsjednika Srbije također bila prilično neprikladna. Osim toga, ističe i kako se ovdje doista radi o nečemu što se može smatrati petljanjem u politiku druge države. Kaže i kako je to sve zapravo vrlo žalosna politika, budući se radi o rezoluciji koja se bavi priznavanjem nečega što je jednostavno svima jasno da se dogodilo te ističe i kako je zastrašujuće kada netko negira genocid u Srebrenici.

“Mislim da diljem svijeta postoje vrlo jasne i burne reakcije kada se pojavi netko tko negira događaje poput Holokausta u Drugom svjetskom ratu. Mislim da je ovo savršeno dobar ekvivalent tome i da je puno manji problem reakcija iz Srbije, nego što je izostanak vrlo oštrih reakcija s međunarodnih razina na ono što se događa, prije svega u Srbiji. Događa se sada kontinuirano, i nakon presude ratnom zločincu Mladiću, kada se reakcija također pojavila, no bila je puno blaža od ove koja je doista prevršila neke normalne razine međunarodnog komuniciranja i zahtjeva određenu reakciju s međunarodne razine”, zaključuje Denis Avdagić.

 

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI