Politički analitičar o trendu jačanja zelenih stranaka: ‘Treba tek vidjeti koliko zelena politika ima budućnosti u Hrvatskoj’

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Zelene stranke postaju sve popularnije. Kandidat za gradonačelnika Zagreba zeleno-lijeve platforme Možemo Tomislav Tomašević ostvario je uvjerljivu pobjedu na lokalnim izborima u prvom krugu, a koaliciji nedostaje samo jedan mandat za apsolutnu većinu u gradskoj skupštini.

Zelene političke opcije, čiji je cilj zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena, prvotno su nastale kao gradski pokret, a u posljednjih nekoliko godina bilježe rast popularnosti u nizu europskih država, uključujući i Hrvatsku.

Trenda jačanja zelenih stranaka komentirao je politički analitičar Karlo Jurak koji ističe kako je teško uspoređivati uspjeh zelenih stranaka u većem dijelu zapadne i središnje Europe s uspjehom istih u Hrvatskoj.


“Možemo nedvojbeno jest zelena stranka, s jasnim ekologističkim usmjerenjem koje nije nikakva novina na hrvatskoj političkoj sceni. U vrijeme demokratskih promjena krajem osamdesetih i početkom devedesetih nastajale su takve opcije te su imale značaj i u vidu terenskog rada i u vidu elektoralnog rezultata, primjer je Zelena akcija – Split. No, mislim da što se tiče lokalnih izbora u Zagrebu nije bila presudna njihova ‘zelena’ orijentacija nego više ona municipalistička i jasno profiliranje sebe kao dosljedne oporbe trenutnom načinu upravljanja i vođenja grada. Zato nam ostaje tek vidjeti koliko zelena politika ima budućnosti u Hrvatskoj”, govori nam.

Dodaje da je na razini Europe rast zelenih stranaka povezan sa sve većom artikulacijom problema klimatskih promjena i onečišćenja okoliša, pa prema tome i pitanjem koliko je dosadašnji ekonomski model upravljanja održiv.



To su teme koje, kako naglašava, malo nadilaze probleme tranzicijskih i siromašnijih društava, poput hrvatskog, jer se ona suočavaju s problemima koji su ‘primarnije’ prirode nego oni ekološki. “Primjerice, tamo gdje se dogodila deindustrijalizacija i gdje općenito industrija nije razvijena, njezina ekološka ‘nadgradnja’ sekundarne je prirode”.

Zato smatra da zelene politike kao takve u bliskoj budućnosti neće imati i izbliza takvu podršku u istočnoj i jugoistočnoj Europi kao što to imaju u zapadnoj, sjevernoj i središnjoj. “Što ne znači da su teme koje nameću i problemi koje artikuliraju nebitni, nego je stvar materijalnih uvjeta u kojima one nastaju”, objašnjava.

‘Stranka Možemo svakako će rasti dalje u Hrvatskoj’

“Stranka Možemo svakako će rasti dalje u Hrvatskoj, i u drugim krajevima, ne samo u Zagrebu, i to primarno zbog svog municipalizma i ispražnjenog prostora na ljevici, onog koje je na razne načine napustio SDP, a tek sekundarno zbog ekologističkog usmjerenja”, zaključuje.

Na njima je da, kako navodi, artikuliraju i politike koje su primjerenije tzv. ‘pasivnim krajevima’ i suburbanim te ruralnim cjelinama, kako se ne bi pretvorili u ono što se na dijelu i ljevice i desnice pejorativno naziva ‘strankom urbane srednje klase’.

“Povratni efekt rasta stranke Možemo će biti i stvaranje sve veće svijesti o ekološkim problemima i nametanje tema koje su uobičajnije za razvijenije zemlje. U tim razvijenijim zemljama zelene su stranke po svoj prilici budućnost politike”, tvrdi.

Napominje da njihovo usmjerenje ne mora biti a priori lijevo, “i sâm je čelnik europskih Zelenih (G/EFA) Thomas Waitz kazao kako nije riječ o politikama koje su a priori lijeve ili desne. A i austrijski Zeleni, prilično jaki, u koaliciji su s Kurzovim konzervativcima. U Njemačkoj se sve više govori o mogućoj budućoj koaliciji Zelenih i CDU-a, itd.”.

Smatra da će svakako biti efekta i na nacionalnu razinu, ali dugotrajno to ovisi o daljnjoj izgradnji baze u svim krajevima i nikako ne samo urbanim cjelinama. “To je ono što omogućuje trajnost nekoj političkoj opciji, a ne samo da ostane protestna opcija koja preživljava od jednog izbornog ciklusa do drugog”, ističe Jurak.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI