POMORSKA HITNA POMOĆ: Hrvatska gradi šest brzih brodica i uspostavlja novu službu!

Foto: HZHM

Ministar zdravstva Vili Beroš potpisao je ugovor o izgradnji šest brzih brodica za potrebe uspostave hitne pomorske medicinske službe.

Uspostavom službe, Hrvatska će dobiti nove sposobnosti koje dosad nije imala, a što će mnogo značiti za poboljšanje zdrastvene usluge i spašavanje života otočana i pomoraca.

Brze brodice izgradit će domaća brodogradilišta, a projekt opremanja financirat će europska unija i to u iznosu od čak 85 posto!


Ugovor je potpisan u zadarskoj luci Gaženica kojim se osigurava izgradnja i opremanje flote u sklopu projekta Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama sa zajednicom ponuditelja koju čine Tehnomont Brodogradilište Pula i ISKRA brodogradilište 1 d.o.o. iz Šibenika.

“Izgradnja i opremanje šest brzih brodica za uspostavu hitne pomorske medicinske službe vrijednosti 76.440.000,00 kuna značajan je iskorak prema još kvalitetnijoj i dostupnijoj hitnoj medicinskoj skrbi na hrvatskim otocima”, naglasio je tom prigodom ministar zdravstva.



 

Foto: HZHM

Svečanom potpisivanju ugovora u luci Gaženica kao jednoj od šest luka gdje će biti vez buduće brodice prisustvovali su i partneri na projektu, saborska zastupnica i ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Maja Grba-Bujević i državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver te ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe resornog ministarstva Siniša Orlić.

Pridružili su im se i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric, župan Zadarske županije Božidar Longin i njegov zamjenik Šime Vicković, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić, lučki kapetan Alen Rukavina, te ravnatelji zavoda za hitnu medicinu županija u kojima će brodice biti smještene.

Dio projekta sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” i to u iznosu od 85 % temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava potpisanog između Ministarstva zdravstva, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, dok se preostalih 15 % osigurava putem nacionalnog financiranja.

Ravnateljica HZHM-a Maja Grba-Bujević naglasila je kako je ovo važan projekt ne samo za hitnu medicinu, nego je i velik napredak u pomorskoj medicini u Republici Hrvatskoj, kao i u cjelokupnom našem zdravstvu.

“Ovaj projekt donosi modernu i kvalitetnu opremu koja će osim bolje zdravstvene skrbi omogućiti bolje uvjete rada onima koji svoju profesiju vide u spašavanju tuđih života. Brodice namjenski izgrađene i opremljene za pomorsku hitnu medicinsku službu podignut će kvalitetu skrbi za sve ozlijeđene i oboljele u hrvatskom priobalju”, izjavila je ravanteljica HZHM-a.

12 novih automatskih biokemijskih analizatora krvi za hrvatske otoke!

Uz zadarsku luku Gaženica, brodice će svoje vezove imati u Malom Lošinju, Rabu, Šibeniku, Supetru i Dubrovniku, a iste bi trebale biti isporučene za dvije godine. Osim za zbrinjavanje hitnih pacijenata, brodice i pripadajuća oprema koristit će se i za potrebe traganja i spašavanja u slučajevima pomorskih nesreća i katastrofa.

U okviru ovog projekta prethodno je nabavljeno 12 automatskih biokemijskih analizatora krvi koji su već u primjeni u ispostavama županijskih zavoda za hitnu medicinu – Blatu na Korčuli, Korčuli, Lastovu, Mljetu, Jelsi, Supetru, Šolti, Preku, Visu, Cresu, Malom Lošinju i Rabu.

Ovom prilikom ministar Beroš istaknuo je i kako su u cilju svrstavanja u rang s europskim zemljama uvrstili Helikoptersku hitnu medicinsku službu u Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021. do 2027. čije programiranje je u tijeku. Osim velikih infrastrukturnih ulaganja, kontinuirano se ulaže i u ljudske resurse u sustavu hitne medicine, dodao je ministar zdravstva.

“S današnjim danom imamo 81 specijalista i 117 specijalizanata hitne medicine koji će uvelike doprinijeti povećanju kvalitete hitne medicinske skrbi. Dio specijalizacija sufinancira se iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 85 %, a preostalih 15 % osigurava Ministarstvo zdravstva te se planiraju daljnje specijalizacije i takav oblik sufinanciranja i u budućnosti”, naglasio je Beroš.

Također, projektom Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine “teškog” više od 9 milijuna kuna do kraja 2022. godine educirat će se ukupno 1824 radnika iz područja hitne medicine, dok će se u sklopu projekta eUsavršavanje vrijednog gotovo 5 milijuna kuna provesti edukacija hitnjaka na daljinu.

Kako bi se osigurala dodatna znanja i vještine medicinskih sestara i tehničara za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi, putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provest će se i specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine ukupne vrijednosti 100 milijuna kuna.

Prva karika u lancu zdravstvenog sustava

Putem mehanizma DG REFORM-a u tijeku je i odobravanje projekta tehničke pomoći za telemedicinsko povezivanje vozila izvanbolničke hitne medicinske službe s objedinjenim hitnim bolničkim prijemima kako bi se omogućio prijenos vitalnih parametara pacijenata i konzultacije medicinskih sestara i tehničara sa specijalistima hitne medicine, rekao je ministar Vili Beroš te zaključio:

“Izvanbolnička hitna medicinska služba temeljni je oblik primarne zdravstvene skrbi i prva karika u lancu zdravstvenog sustava. Svjesni smo da je još puno izazova pred nama, ali naš rad i kontinuirana ulaganja poput današnjeg potpisivanja ugovora za brze brodice potvrđuju našu jasnu viziju napretka hitne medicinske službe”.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI