U periodu od 2015. do 2019. godine stanovništvo Hrvatske se, prema službenim podacima Eurostata, samo zahvaljujući iseljavanju smanjilo za 4,26 stanovnika na svakih 1000 građana, što je drugi najveći pad stanovništva putem migracija u Europskoj uniji: lošije stoji samo Litva, koja je u istom periodu izgubila 5,04 stanovnika na svakih 1000 žitelja.
Podaci nedvosmisleno ukazuju da gospodarski prosperitet pojedine zemlje unutar EU ključno utječe na odluke stanovnika da napuštaju pojedinu zemlju, odnosno da se iseljavaju u drugu.
Područje Europske unije upravo je iz tog razloga jedno od najprimamljivijih za useljenike iz cijelog svijeta, no unutar same Unije razlike su, unatoč svim nastojanjima, još uvijek velike te stanovnici siromašnijih država migriraju prema onima bogatijima, javlja Jutarnji list.
Takav je trend osobito bio prisutan u postsocijalističkim državama u prvim godinama nakon ulaska u EU, početkom 2000-ih. U posljednjem promatranom petogodišnjem razdoblju samo je pet država EU imalo negativnu stopu migracija, odnosno broj iseljenika bio je veći od broja useljenika.
To su Bugarska, Rumunjska, Latvija, Hrvatska i Litva. Sve su ostale države članice imale veći broj doseljenika od broja iseljenika, a na vrhu ljestvice su države s najboljim gospodarskim pokazateljima, poput Luksemburga, čija je stopa neto migracija bila 17, što znači da je na svakih 1000 građana imala po 17 useljenika više nego iseljenika.