Toplinska kupola koja se u lipnju nadvila nad sjeverozapadom Tihog oceana uzrokovala je nezabilježen pomor morskih životinja, do te mjere da će se posljedice osjećati godinama.
Riječ je o pojavi koja nastaje kada atmosfera zarobi vrući oceanski zrak, kao da je omeđena poklopcem ili čepom.
Navedena se toplinska kupola poklopila s periodima najizraženije oseke u godini ostavljajući tako pojas, koji je inače pod vodom, satima izložen toplom zraku i suncu i to za najtoplijih dijelova dana, nekoliko dana zaredom.
Biologinja Emily Carrington sa Sveučilišta Washington (Seattle, Washington, SAD) neposredno nakon toplinskog vala posjetila je obale koje su, kako navodi, “mirisale na smrt”.
“Uočila sam širom otvorene školjke s otkrivenim tkivom koje je počelo truliti, zatim morske puževe i hitone ili mnogoljušturaše koji se više nisu mogli pripiti uz stijene te pobijeljele alge i morsku travu. Takvo što je uistinu nezapamćeno”, opisuje Carrington.
Procjene stručnjaka kreću se od nekoliko milijuna do nekoliko milijardi uginulih morskih bića.
Ubrzo će nestati sva korist za ekosustav koju su ti organizmi pružali, kao što je filtriranje vode (jedna školjka može očistiti do deset litara morske vode dnevno), kao i stvaranje vlažnog staništa za razne druge biljne i životinjske vrste, te osiguravanje hrane za one u višim dijelovima hranidbenog lanca, poput rakova, ptica i ljudi. Moguće je da neće biti dovoljno preživjelih jedinki da osiguraju potomstvo.
Tijekom sljedećih mjeseci, područja s velikom smrtnošću mogu imati lošiju kvalitetu vode te manju bioraznolikost pa će predatori uzalud tražiti hranu.
Morska bića koja nisu izravno pogođena toplinskim valom mogu pretrpjeti naknadne učinke zbog velikog poremećaja funkcije ekosustava.
Uzgajivači školjki već se bore sa smanjenom potražnjom zbog pandemije koronavirusa, a sada će imati dodatne teškoće u opskrbi.