POTAMNJELA ZVIJEZDA SUPERHEROJA BEROŠA: Što može ponuditi Dalmatincima iz desnog političkog spektra?

Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Superheroj Vili, tepala je analitičko-medijska svita prvom čovjeku hrvatskog zdravstva Viliju Berošu do prije mjesec dana.

Beroš se, kao što je dobro poznato, u ministarskoj fotelji našao sasvim slučajno, i da mediji njegovu prethodniku Milanu Kujundžiću nisu iščeprkali puste nekretnine neprijavljene u imovinskoj kartici, za ovog liječnika koji je hodao u njegovoj sjeni velik dio javnosti nikada ne bi ni čuo. A da se nije pojavila pandemija koronavirusa, tada bi Beroš, vrlo vjerojatno, bio još jedan na popisu ministara zdravstva koji se nisu uspjeli izboriti s problemima koji guše ovaj resor na svakom koraku.

No, korona se dogodila, i to u prvom tjednu Beroševa ministrovanja, a on spretan i okretan, brže- bolje primio se posla. Uslijedili su svakodnevni javni nastupi
u medijima, kroz koje je nacija imala prilike upoznati čak i Beroševu suprugu, a uslijedile su i brojke pa se tako došlo do podataka da se naša mala Hrvatska u kojoj po godinu dana čekate na jedan liječnički pregled u bolnici ponajbolje na svijetu bori s pandemijom koronavirusa, koja je u probleme uvalila i daleko uređenije sustave. Zasluge za to pripale su čuvenom Stožeru, ali i simpatičnom Viliju koji je preko noći od anonimusa postao najpopularniji političar u zemlji.

I uistinu, u tim trenucima Beroš je ostavljao dojam atipičnog političara, koji odskače od onoga što nam se u Hrvatskoj dosad serviralo. Odmjereno je komunicirao s novinarima, svoje zadatke shvaćao je odgovorno i predano, a uz to se stjecao dojam da ga s respektom percipira i struka.

Skidanje pozlate



No, kako u Hrvatskoj ipak ne postoje netipični političari, tako se posljednjih 20-ak dana pozlata počela skidati i s Beroša, u splitski dom za starije ušetala je korona, medicinske sestre u medije su istupile zbog potplaćenosti, saznalo se i da su svi članovi popularnog Stožera HDZ-ovci, ali i da je Hvaranin Vili u vrijeme dok je cijela država bila u karanteni dopustio održavanje procesije u svojem i premijerovu rodnom kraju. Saznalo se onda i da korona ima radno vrijeme, odnosno da ne radi nedjeljom pa se ova lijepa priča počela politizirati, a kako se politika uplela u Stožer,
tako je i broj oboljelih počeo padati.

Slučajno ili ne, brojke su okopnjele baš usred kampanje za parlamentarne izbore. Kampanje koju je HDZ namjeravao graditi na svojem Viliju. On je trebao biti njihov superheroj, tip koji je trebao iskakati s plakata, iz predizbornih spotova, ali i sa HDZ-ovih pozornica na skupovima koji će se održavati u limitiranim okolnostima.

Spekuliralo se da Plenković s Berošem ima velike planove pa je jedna od opcija bila njegova kandidatura za zagrebačkoga gradonačelnika, spominjao se i kao nositelj liste u drugoj izbornoj jedinici, onoj koja obuhvaća dijelove Zagreba, međutim, od svega toga se odustalo. Malo je onih koji su Plenkovića upozoravali da s Beroševom popularnošću valja biti oprezan te da bi se ona mogla istopiti, no takvi ovih dana imaju razloga za zadovoljstvo jer se uistinu i u anketama popularnost ministra zdravstva prepolovila, a do izbora je preostalo još nekoliko tjedana u kojima će Plenković morati braniti ponajprije vlastitu poziciju, a tek onda brendirati Beroša. Pritisnut ostavkom i aferama Damira Krstičevića i Ante Sanadera, šef HDZ-a uvidio je da u dalmatinskim izbornim
jedinicama zapravo nema s kime kombinirati pa je u najriskantniju, desetu izbornu jedinicu, poslao Beroša.

Problemi u sektoru

Jedni će reći da je taj potez razumjiljiv i opravdan jer je u najkritičniju jedinicu poslao najjače što ima, drugi će pak reći kako se ovim potezom Plenković kocka Beroševim daljnjim političkim angažmanom i sudbinom. Jedno je sigurno, s ove pozicije Beroš će se domoći sabornice, no teško da bi netko tko je u saborske klupe ušao iz Dalmacije mogao konkurirati za zagrebačkoga gradonačelnika. Osim toga, Berošev je resor ovih dana zakrčen problemima. S jedne strane tu su imenovanja ravnatelja u zagrebačkim bolnicama, primjerice u Vinogradskoj, gdje snage odmjeravaju ugledni liječnik Mario Zovak i njegova kolegica Dijana Zadravec, simpatizerka HDZ-ova šefa Plenkovića.

Nije nevažno na koji će način Beroš riješiti tu problematiku, nije nevažno ni za stranku ni za bolnicu, nisu nevažne ni liste čekanja koje će nakon korone nedvojbeno ne samo nastati, nego se i produžiti, tu su i doktorske plaće, dugovi bolnica koji su se u koroni povećali. Može li Beroš u isto vrijeme rješavati probleme u svojem sektoru i adekvatno voditi predizbornu kampanju? Teško ako nije pravi superheroj.

A onda se tu u političkom kontekstu pojavljuje i drugi problem, Dalmatinci nisu zaboravili afere HDZ-ovaca koji dolaze iz njihova kraja, a tuđi grijesi mogli bi se preliti na Beroša, koji će se uza sve to morati nositi sa snažnom konkurencijom, ponajprije na desnici. Naime, Dalmacija je oduvijek bila utvrda HDZ-a, njihova glasačka baza, koja je nerijetko odlučivala pobjednika izbora, međutim, ovi nadolazeći srpanjski izbori tu bi tradiciju mogli poljuljati jer za glasove Dalmatinaca u toj desetoj izbornoj jedinici s Berošem će se boriti najpoznatija hrvatska političarka Ruža Tomašić, europarlamentarka koja će braniti boje Miroslava Škore.

Tomašić je konzervativka, najuspješnija hrvatska europarlamentarka i žena koja je na posljednjim europskim izborima u Bruxelles poslana s najvećim brojem preferencijskih glasova.

Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Za razliku od drugih briselskih kolega, Tomašić je ondje uistinu ostavila traga, izborila se za hrvatske ribare, nametnula se kao glas Hrvata, ali i kao žena o kojoj s oprezom govore i ljevičari. Dalmacija je i inače konzervativna sredina, a Tomašić definitivno ima kapital s kojim se Berošu neće biti lako nositi.

Ne treba u toj predizbornoj slagalici zaboraviti ni na Most. Premda se ta stranka u posljednjih nekoliko tjedana osula, Dalmacija je njihova baza u kojoj mogu računati na pokoji mandat, a u utrku za sabornicu u tom kraju šalju Božu Petrova te svojeg popularnog bombardera Mira Bulja koji u svojoj Zagori sasvim sigurno nije bez potencijala. Plenkoviću neće biti nimalo lako doći u poziciju da upravo on bude mandatar. Prvo je oslabljen na istoku Hrvatske u V. izbornoj jedinici, gdje mu je kompletna Gradska organizacija HDZ-a Vukovar istupila iz stranke, a sada mu i druga utvrda, Dalmacija, pokazuje prve znakove podbačaja. HDZ-u su izborne jedinice u Slavoniji i Dalmaciji od vitalne važnosti jer upravo u njima ostvaruje potrebnu razliku kako bi uhvatio zaostatak koji tradicionalno bilježi u I. (zagrebačkoj), III. (zagorsko–varaždinskoj), VII. (primorsko-goranskoj) i VIII. (istarskoj) izbornoj jedinici.

Prevedeno, bez dobrog rezultata na istoku Slavonije, u IV. i V. izbornoj jedinici, te u Dalmaciji, IX. i X. jedinici, HDZ nema puno manevarskog prostora za ostvarivanje željenog rezultata. Na proteklim izborima HDZ-ovu listu u X. izbornoj jedinici nosio je Krstičević, s te je liste izabrano sedam zastupnika, a bivšem ministru obrane pripalo je čak 30 tisuća preferencijskih glasova. U ona HDZ-ova vremena i Milan Kujundžić donosio je svojoj stranci preferencijske glasove, dok je Plenković sada sveden na Branka Bačića, šačicu svojih lokalnih dužnosnika i nenametljivu ministricu Vučković.

Oštra konkurencija

Izgledno je da će na listama biti gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić i gradonačelnik Makarske Jure Brkan. Uz njih, liste će popuniti i pojedini zastupnici iz prošlog saziva Sabora poput Ante Bačića i Petra Škorića. Dakle, manevarskog prostora kojim bi se osvježile liste, a da bi se opet zadovoljio teritorijalni princip, vrlo je malo. U kakvoj se situaciji HDZ nalazi u X. izbornoj jedinici najbolje govori podatak da se čak razmišljalo da sam Plenković bude nositelj liste. Na kraju se od toga ipak odustalo. Na Trgu žrtava fašizma spas vide u Viliju Berošu, rođenom Hvaraninu, kojeg šalju u spasilačku misiju u Dalmaciji.

 

No, mnogi već sada upozoravaju da Beroš nije Krstičević i da ne poznaje teren te nema na raspolaganju ono što je imao Krstičević – vojsku branitelja. Krstičević je prijašnje kampanje u Dalmaciji vodio po poluvojnom principu zaduženja. Široka mreža braniteljskih udruženja i mnoštvo veterana 4. gardijske brigade davali su mu neograničenu podršku, a na samo jedan njegov poziv veterani su na terenu doslovno izgarali za svog bivšeg zapovjednika. Ako se Krstičević potpuno povuče iz utrke, pitanje je što Beroš može učiniti bez njegove vojske. Stoga bi i najveći adut HDZ-a mogao postati tek karta za jednokratnu uporabu.

S druge strane, HDZ-u će najveći izazov u toj izbornoj jedinici biti Škorin pokret koji bi im mogao odnijeti nekoliko ključnih mandata, jer u ovu jedinicu, osim s Ružom Tomašić, ide i s Robertom Pauletićem. No poznajući obrise Škorina političkog djelovanja, ovdje su iznenađenja i više nego moguća. Prve procjene kažu kako se HDZ ne treba pretjerano veseliti ni rezultatima u IX. izbornoj jedinici. I opet su najveći uteg HDZ-a – ljudi na terenu. To je najveća HDZ-ova utvrda koja obuhvaća Ličko-senjsku županiju, Zadarsku, Šibensko–kninsku i dio Splitsko–dalmatinske. HDZ je u toj izbornoj jedinici na prošlim izborima osvojio osam mandata, a na nekim ranijim izborima tu je znao dobaciti do čak 10 mandata. No, ovaj put situacija bi mogla biti znatno nepovoljnija za vladajuću stranku. HDZ–ovi kapitalci iz te izborne jedinice ozbiljno su nagrizeni aferama. Nedavno uhićenje bivše kninske gradonačelnice i državne tajnice Josipe Rimac, koja je konkurirala i za novi saziv Sabora, nimalo ne pomaže HDZ-u na terenu.

Čudna afera

No, i bez Rimac HDZ u toj županiji ima problema s percepcijom. Tu je vječni Božidar Kalmeta koji nikada sa sebe do kraja nije otklonio negativnu percepciju javnosti zbog afere HAC. I šibensko–kninski župan Goran Pauk našao se u čudnoj aferi reketarenja i nestanka veće količine novca iz kućnog sefa te se stoga naće naći na listi, koju nosi neprepoznatljivi ministar Malenica, na kojeg će Škoro krenuti s Hrvojem Zekanovićem. U središnjici HDZ-a imaju malo vjere u politički kapital svojih veterana pa kao nositelja liste nominiraju aktualnog ministra uprave Ivana Malenicu. Iako Malenica na terenu ne predstavlja apsolutno ništa, u HDZ-u se nadaju da će ta tradicionalna HDZ-ova utvrda izborne rezultate iznijeti na mišiće. Melenica je tu tek kako bi se izbjegli potencijalni
novi skandali HDZ-ovih veterana. Teško je reći hoće li on biti dovoljan da se u toj izbornoj jedinici zaustavi uzlet Škore i njegova Domovinskog pokreta.

Škoro u tu izbornu jedinicu šalje Karolinu Vidović-Krišto, ikonu nacionalne desnice koja se za vrijeme Kukuriku koalicije suprotstavila uvođenju pedofilskih sadržaja u škole i vrtiće. Krišto je tada u svojoj emisiji hrabro raskrinkala vodećeg američkog seksologa Alfreda Kinseya kao pedofila. Zbog toga joj je ukinuta emisija na HRT-u, a ona je suspendirana.

Taj potez tadašnjeg ravnatelja HRT-a zgrozio je javnost, a grupa podrške Karolini Vidović-Krišto u kratko vrijeme narasla je na desetke tisuća članova. Hoće li se ta popularnost preliti i na parlamentarne izbore, vidjet će se na dan izbora.

Uz nju, Škorin je adut i doajen hrvatskog novinarstva Josip Jović. Nekadašnji urednik Slobodne Dalmacije ima kultni status među nacionalno orijentiranim biračima u Dalmaciji. Taj je status potvrdio i zaradio odlaskom u zatvor u Haagu nakon što je otkrio Stjepana Mesića kao zaštićenog svjedoka tužiteljstva. Kampanja će, očito je to i iz ove analize, biti neizvjesna i iscrpljujuća, Plenković sve teže krpa probleme s kojima se sučeljava na dnevnoj bazi, hvatajući se za Beroševu popularnost koja se topi poput sladoleda na ljetnom suncu. No, sam je to htio. Izbori usred ljeta za šefa Vlade doista bi mogli biti pakleni.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI