POVEĆAN BROJ BOLESTI REZULTAT JE KLIMATSKIH PROMJENA? Mazzocco Drvar objašnjava što će biti s dolinom Neretve ako se zatopljenje nastavi

Screenshot HRT

Ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Dunja Mazzocco Drvar komentirala je klimatske promijene te svjetsku i domaću reakciju na njih.

“Imali smo percepciju da se to događa negdje drugdje, da je to daleko od nas, spominjale su se polarne kape, tropska područja, Indonezija, polarni medvjedi i neke stvari koje su nama poprilično daleko.

Projekcije koje su se radile i koje su pokazivale što će se zbivati u budućnosti bile su puno dalekosežnije od ovih koje svakodnevno koriste meteorolozi. Sasvim je prirodno da čovjek to ne percipira kao neposrednu opasnost, ali ta opasnost je s vremenom postajala sve neposrednija.


Kad smo vidjeli kamo idu te brojke, da se radi već o zatopljenju na globalnoj razini od nekakvih 1,1 Celzijev stupanj, na našem mediteranskom području čak 1,5, došlo je do svijesti da više ne možemo zanemarivati situaciju” rekla je Macozzo Drvar u emisiji HRT-a Nedjeljom u 2.

“1,1 ili 1,5 možda i ne čini kao veliki broj, ali kada naša tijela imaju temperaturu povišenu za 1,5, to možemo itekako osjetiti. To se događa sa Zemljom i to ne možemo zanemariti”, dodala je.



“Druga su stvar posljedice tih meteoroloških parametara koje se događaju na cijeli živi svijet. Ne govorimo samo da ćemo imati sve više toplinskih valova, sve više uragana, sušna razdoblja i razdoblja s previše oborina, nego već govorimo i o reperkusijama na ljudsko zdravlje”, naglašava.

Kao primjer navodi povećan broj bolesti koje su direktna posljedica klimatskih promjena. Imamo cvjetanje nekih biljaka puno dulje nego što je bilo prije, pa ako je ambrozija nekad cvjetala 2 tjedna do mjesec dana, sada se to produljuje na 2 do tri mjeseca pa će alergičari praktički četvrtinu godine patiti od peludne alergije.

“Komarci su također dobar primjer, nekada je bilo perioda u godini kada komarce uopće nismo imali, sada ih možete vidjeti za Božić, na Uskrs itd. I nisu to samo domaći komarci, nego komarci koji dolaze iz područja odakle donose vrlo ozbiljne bolesti”, napominje.

Objasnila je i čime se bavi njezina Uprava za klimatske aktivnosti:

To su tvrdi kvaliteta zraka, tla i svjetlosno zagađenje. Drugi je segment koji je trenutno puno atraktivniji, a to su klimatske politike. Pišu zakone, sudjeluju u pisanju europskih klimatskih propisa, u ovom trenutku se radi na novom zakonodavnom paketu koji se zove “Fit for 55”, odnosno spremni na 55, aludira na 55 posto manje stakleničkih plinova do 2030. godine koji je donijela Europska unija.

Objasnila je i zašto je odlučila otići s televizije i promijeniti radno mjesto. Osjetila je, kaže, da je vrijeme krenuti dalje i početi se baviti klimom, klimatskim politikama i projektima. Pojavio se natječaj koji je za nju bio izazov.

“Otvorilo se radno mjesto gdje je trebao stručnjak koji se zna baviti klimatskim politikama, zna posao, ima background, širinu, izazov je bio jači od svega što sam do tada iskusila”, rekla je.

Tvrdi kako se sada situacija vrlo brzo mijenja, da su se stvari otele kontroli i drugačije su nego što su bile u povijesti.

“Kroz povijest koncentracije CO2 su se zadržavale između 180 i 280 dijelova u milijunu i na grafovima se lijepo vidi kako je pomak u odnosu na te oscilacije na CO2 i u oscilacijama temperature, dakle nedugo nakon što bi se promijenile koncentracije CO2, mijenjale su se i temperature. Sada imamo toliko brz i toliko ekstreman porast kakav nikada do sada u povijesti nismo imali!

Sada smo na 414. Dakle 280 se smatra nekakvom srednjom razinom u kojoj bismo zadržale ove temperature, odnosno klimatske uvjete u kojima možemo lijepo živjeti, a sada smo otišli toliko daleko od toga da je snažna i brza klimatska akcija definitivno nužna”, poručila je.

Osvrnula se i na protekli summit u Glasgowu.

“Smatram da smo ostvarili sve po što smo onamo išli, što je veliki uspjeh, moram reći da se nisam nadala da će sva otvorena pitanja biti zaključena”, rekla je.

Reagirala je na izjavu Luke Tomca iz Zelene akcije i naglasila da će najkasnije 2033. godine Plomin biti zatvoren, a nada se da će se to dogoditi i prije. Za nuklearnu energiju tvrdi da je najmanje zlo, najmanji zagađivač u odnosu na sve ostale koje trenutačno imamo kao bazične izvore energije.

“Ne možemo se osloniti samo na nestalne izvore i dok ne stvorimo uvjete za sigurnu opskrbu našim građanima energijom, ne možemo isključiti jedan od dva bazična izvora”, objasnila je.

“I do sada smo subvencionirali električna vozila, nastavit ćemo to činiti, sada smo za to izdvojili 300 milijuna kuna, ali tu se radi o ulaganjima. Ulaganjem u obnovljivi izvor energije smanjuju se troškovi i ulaganje se vrlo brzo isplati. Za neke stvari već kroz par godina, za druge kroz nekoliko desetljeća, ali kada gradite kuću, sigurno je gradite za nekoliko desetljeća, odnosno za nekoliko generacija koje će doći iza vas”, poručila je.

Za svjetlosno onečišćenje kaže kako je jedan pravilnik o tome je već gotov, drugi je u izradi.

“Zakon o onečišćenju već postoji i građani bi se trebali obratiti državnom inspektoratu i tražiti da se njihove probleme u vezi toga riješe” komentirala je.

Automobile i loženje krutih goriva smatra velikim problemom.

“Jedna od stvari koja dolazi s održivim načinom života je to da ono što činimo za prirodu zapravo činimo za sebe, činimo okoliš zdraviji i boljim kao mjesto za život. Tranzicija na fosilna goriva će zasigurno pomoći i za to”, rekla je.

Za razinu mora tvrdi kako je kod nas specifična delta Neretve u kojoj će nestati poljoprivreda ako ne spriječimo porast razine mora.

“Dostupne su na internetu i vrlo slikoviti podaci i slike kako će izgledati neki gradovi u Hrvatskoj uz određeni porast razine mora. U Splitu, recimo s 2 stupnja zatopljenja cijeli Peristil bi bio pod vodom, ali će se još uvijek vidjeti stepenice prema Vestibulu, međutim s 3 stupnja porasta temperature i stepenice u ulaz u Vestibul će biti poplavljeni”, objasnila je.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI