Povjesničar Hrvoje Klasić govorio je Novom danu N1 televizije o obilježavanju Dana žrtava totalitarnih i autoritarnih režima koji j obilježen jučer.
“Vidljivo je iz samog termina što je bila prva intencija. Pokrenule su ga zemlje koje su bile pogođene i staljinizmom i nacizmom. Ne radi se o osudi komunizma, nego osudi režima u vrijeme Staljina. Izabran je 23.8. jer je tada sklopljen pakt o nenapadanju između Hitlera i Staljina. To samo pokazuje kako svako određuje kad počinje pogodna povijest. Godinu dana ranije dogovorili su se i Britanci i Francuzi s Hitlerom. Moglo bi se reći da su tada dane otvorene ruke Hitleru”, kaže Klasić.
“U Hrvatskoj taj datum koristi, kao i ostalih 364 dana, kako bi se pokazalo da su nacizam i komunizam isto. Kako bi se pokazalo da su život u Trećem Reichu, NDH i SFRJ isti. Bezveze je o tome govoriti, i dalje postoje izvještaji, ali i ljudi koji mogu potvrditi kakav je bio taj život”, govori Klasić.
“Protiv sam tog miksanja. Ljudi koji su se borili protiv ustaša i nacista, sigurno ne bi htjeli ležati u zajedničkoj grobnici i imati zajednički spomenik s tim ljudima”, smatra Klasić.
“Čovjek koji najviše napreduje u karijeri u vrijeme Bleiburga i progona Stepinca je Franjo Tuđman. I Janko Bobetko. Ako je taj režim zaista bio antihrvatski, kako su u njemu onda u glavnim polugama represije, u JNA, bili veliki Hrvati poput Loše, Krstičevića i Culeja. O čemu se radi, neka nam pojasne onda jesu li sudionici totalitarnog režima ili o čemu se radi”, govori dalje Klasić
“Ne slažem se s Medvedom kad kaže da su žrtve isto. 85000 civila ubijenih u Jasenovcu nije isto kao članovi Poglavnikovog zdruga. Nije se smjelo dogoditi da se socijalistički sustav i život u Jugoslaviji poistovjeti sa životom u NDH, a da smo NDH i ustaški pokret relativizirali do te mjere da kažemo da je bilo kakva hrvatska država bolja od jugoslavenske, makar ona počivala i na rasnim zakonima”, kaže.
O datumu kada se obilježava Dan žrtava totalitarnih režima, kaže: “Nije bilo boljeg datuma i prilike od jučer, kad je bila 80. godišnjica osnivanja Jasenovca. Po meni, ‘Za dom spremni’ mora biti zabranjen, to je bio ustaški pozdrav 1941. i bio je ustaški pozdrav i 1991. ‘Za dom spremni’ mora biti zabranjen. Međutim, ako i neće biti zabranjen, to nije najveći problem u hrvatskom društvu. Bio bih sretan kad u hrvatskom društvu ne bi bilo toliko ljudi koji smatraju da nešto ustaško nije problematično. Svi koji pričaju da se to odnosi isključivo na 1991., i tada je imalo ustašku konotaciju. To je varka, obmana i kukavičluk. Austrija je to najbolje pokazala. Financijsko kažnjavanje, nikakvo pozivanje na moral. Plati pa budi frajer, viči ZDS, nosi ustaške majice, zaključuje.