Pet dana nakon gubitka izbora Kolinda Grabar-Kitarović potpisala je pomilovanje zagrebačkog taksista Darka Barjaktarevića, osuđenog na zatvorsku kaznu od osam mjeseci, uvjetno na dvije godine, zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona.
U odluci objavljenoj u Narodnim novinama stoji da “ova Odluka stupa na snagu danom donošenja”, a to je 10. siječnja. Spomenuti stavci članka 227. normiraju odgovornost sudionika u cestovnom prometu koji nehajnim kršenjem propisa o sigurnosti prometa prouzroče tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera.
Ustavni stručnjak: To je formalno u redu, ali moralno-politički nije
Drugi krug predsjedničkih izbora održan je 5. siječnja, što znači da je predsjedničina odluka o pomilovanju počela proizvoditi pravne učinke nakon što je postalo jasno da su njezini dani na Pantovčaku odbrojani. Ustavnopravnog stručnjaka Branka Smerdela pitali smo je li ovaj predsjedničin potez u redu.
“To je formalno u redu, ali moralno-politički gledano nije u skladu s onim na što bi se trebao ograničiti predsjednik ili vršitelj bilo koje druge dužnosti koji je izgubio izbore. Zbog toga jer je izgubio izbore, znade se da odlazi i treba obavljati svoju funkciju u okviru onoga što je nužno, ne započinjati velike i bitne mjere, posebno ne one koje bi obvezivale budućeg predsjednika, a novi predsjednik ne može opozvati pomilovanje”, izjavio je Smerdel.
Niz spornih pomilovanja
Pomilovanja su bila tek jedan od problematičnih aspekata mandata Grabar-Kitarović.
U veljači 2016. godine, godinu nakon stupanja na dužnost, raspustila je Komisiju za pomilovanja koja je donijela niz kontroverznih odluka – pomilovala je tajkuna Leona Sulića, Danka Seitera, člana uprave Karlovačke banke kada je oprošten kredit jednom od predsjedničinih donatora, pa dileru Vanji Goldbergeru čije su pomilovanje mediji objasnili njegovom bliskošću s Vladimirom Šeksom. No, dvojbenu ovlast pomilovanja Grabar-Kitarović nastavila je koristiti ne samo nakon ukidanja Povjerenstva nego čak i poslije gubitka izbora.
Što je napravio taksist kojeg je predsjednica pomilovala?
Pomilovani taksist Darko Barjaktarević rado je priznao je da je krajem 2013. godine rano ujutro na pješačkom prijelazu na križanju Avenije Dubrava i Čulinečke ceste u Zagrebu oborio tada četrdesetsedmogodišnju pješakinju. Odmah je zaustavio auto, čak je, kako veli, oborenu ženu nagovorio da je preveze u bolnicu gdje joj nije dijagnosticirana povreda. No, kasnije istog dana pozvala ga je policija jer se ispostavilo da je pješakinji ipak prelomljena nadlaktična kost.
U dokumentaciji je i iskaz oborene žene koja je na sudu rekla da ju je “neugodno iznenadilo kakva se kazna predlaže okrivljeniku”, jer se nakon tromjesečnog oporavka osjećala “posve u redu” te da je “čak razmišljala ne pokretati nikakav postupak za odštetu, ali meni su pristupili odvjetnici i tako je krenulo. Žao mi je da se protiv okrivljenog vodi ovaj postupak i ne bi voljela da u njemu bude ovako kažnjen”, izjavila je oborena žena.
Barjaktarević je na Općinskom kaznenom sudu ipak kažnjen spomenutom uvjetnom kaznom koju je zagrebački Županijski sud potvrdio u svibnju 2016. godine pa je tada postala pravomoćna. Istekla je u svibnju 2018. godine, ali kada je Barjaktarević pokušao produžiti taksi dozvolu, imao je probleme u Gradu Zagrebu, jer mu nadležni “nisu htjeli dati dozvolu još dvije godine nakon isteka uvjetne”.
Zbog toga, ali i dojma da je prestrogo kažnjen, njegova je žena pisala Ministarstvu pravosuđa. I, na koncu, predsjednica je potpisala pomilovanje, piše Index.hr.
Trulost sustava
Teško je nabrojati sve točke ovog slučaja koje upućuju na trulost sustava. Prvo, pitanje je jesu li sudovi valjano procijenili Barjaktarevićevu odgovornost? Ako jesu, zašto ga je pomilovala predsjednica na odlasku? Ako nisu, što je pet godina radila predsjednica na Pantovčaku? U redu, predsjednik nema nekih pravosudnih ovlasti, ali onda bi trebao ostati i bez ove.
Naročito kad mu istekne mandat.