Predsjednica predstavila gospodarske smjernice za Vladu: Među ostalim predlaže nove poreze na ‘grijeh’

Screenshot

Predsjedničino Vijeće preporuča ulazak u eurozonu, uz usporedno jačanje pozicije kune u domaćem gospodarstvu, i to na način da domaća valuta preuzme veću ulogu između ostalog i u sredstvima izražavanja duga, ne bi li se postigla manja ovisnost financijske stabilnosti o stabilnosti tečaja

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović  na Pantovčaku je predstavila gospodarske smjernice za Vladu koje su izradili članovi njenog Vijeća za gospodarska pitanja.

Kao temeljni problemi istaknuti su pravna nesigurnost, zamljišnoknjižna problematika (zastarjelost i neusklađenost sa stvarnim stanjem), manjak srednjoročnog i dugoročnog planiranja i provođenja provedbenih planova i projekata, nedostatak statističkih podataka i(li) njihova tumačenja, netransparentnost i nejasnoća sustava i podataka (povezano s poreznim sustavom) te nedostatak ekonometrijskih makroekonomskih projekcijskih modela.

Što se tiče monetarne i fiskalne politike, navedeno je da je potrebna redefinicija i repozicioniranje uloge i temeljnih ciljeva aktivnosti Hrvatske narodne banke, koja bi trebala djelovati u cilju ostvarenja pune zaposlenosti i održivog gospodarskog rasta, odnosno visoko konkurentnog socijalnog tržišnog gopodarstva. Konkretno, u HNB-u bi se trebali više usmjeriti na poticanje domaće proizvodnje, supstituciju uvoza, izvoz i zaposlenost.

Također, istaknuto je da treba jačati domaću valutu, i to aktivnijom monetarnom politikom i monetarnom ekspanzijom u granicama deprecijacije kune u odnosu na euro za dva posto godišnje u razdoblju od pet godina.

Predsjedničino Vijeće preporuča ulazak u eurozonu, uz usporedno jačanje pozicije kune u domaćem gospodarstvu, i to na način da domaća valuta preuzme veću ulogu između ostalog i u sredstvima izražavanja duga, ne bi li se postigla manja ovisnost financijske stabilnosti o stabilnosti tečaja.



Istaknuto je kako je hrvatsko gospodarstvo preregulirano i prenormirano, a u uklanjanju administrativnih prepreka trebale bi pomoći radne skupine. Nadalje, treba precizno urediti institut “hitnog” postupka donošenja zakonskih propisa i njihova stupanja na snagu, jer se oni često donose po hitnom postupku i bez oposežnije javne rasprave.

Učestalost izmjena pravne regulative također bi trebala biti određeno u nekim okvirima. Što se tiče javne uprave i državne birokracije, predlaže se uvođenje sustava postavljanja ciljeva i mjerenja učinkovitosti, jer bi oni trebali prvenstveno biti na usluzi građanima. Tu spada i povećanje efikasnosti državnih poduzeća i korištenja državne imovine, piše dnevnik.hr.

Deset smjernica o poreznoj reformi

1. smanjiti ukupno porezno i neporezno opterećenje rada

2. redefinirati krug proizvoda i usluga koje se oporezuju po povlaštenim stopama PDV-a (ovdje su istaknuti turizam te poljoprivredna i industrijska proizvodnja)

3. uvesti nove poreze na “grijeh” – trošarine na proizvode koji sadrže visoki ukupni postotak šećera, zasićenih masnoća i kolesterola te soli

4. smanjiti isplatu plaća na ruke i legalizirati neprijavljeni rad

5. poreznim mjerama podupirati produktivna ulaganja, osobito u inovacije i tehnologiju

6. izmijeniti rok za poreznu zastaru – kao prijelazni model preporučuju produžiti taj rok s tri na pet godina, a za apsolutnu poreznu zastaru sa 6 na 10 godina, jer su njezine pravne posljedice gubitak prihoda državnog proračuna

7. ustrojiti sustav socijalnih naknada tako da bude odgovarajuća potpora dohotku – smanjiti neučinkovitost i netransparentnost te ukinuti razlike u osiguravanju naknada na lokalnoj i državnoj razini

8. razvoj savjetodavne i informativne funkcije Porezne uprave i Financijske agencije

9. reformirati sustav lokalnih poreza – promijeniti ovlasti za ubiranje, raspodjelu i trošenje vlastitih prihoda

10. pojednostaviti i stabilizirati porezni sustav – ukinuti sve olakšice, oslobođenja i poticaje unutar poreznog sustava koji se nisu pokazali učinkoviti te postići politički konsenzus o zabrani učestalih promjena porezne politike bez jasnog cilja i procjene učinka novouvedenih mjera.

Izvor: dnevnik.hr

Facebook Comments

Loading...
DIJELI